2. okrugli stol “GUP”

 
Okrugli stol je održan u ponedjeljak, 09. svibnja 2016., s početkom u 18h, u prostoru Urbanog centra Šibenik. Na sudjelovanje su pozvani predstavnici nadležnih gradskih i županijskih ureda, javnih ustanova za promet i ceste, izrađivači prijedloga GUP-a, članovi Društva arhitekata Šibenik i njegove Komisije za urbanizam, predstavnici konzervatorskog odjela, te ostali zainteresirani, sa svrhom konstruktivnog razgovora o prostornom planiranju i aktualnom prijedlogu Cjelovitih Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika (u daljnjem tekstu: plan).
 
Sastanku su prisustvovali članovi Društva arhitekata Šibenik i ‘Komisije za urbanizam’ Damir Lasinović, Željko Šain, Gustav Červar, Silvana Čelar, Marko Paić, Joško Vudrag; konzervatori Živana Stošić i Ivo Glavaš; članovi sekcije mladih arhitekata i studenata arhitekture SOBA Dario Crnogaća, Ivona Berlengi, Ivan Zorić, Iva Petković, Ivana Pamuković, Jure Knežević, Ana Selak, Roberta Škugor i Petra Zaninović.
 
SOBA OKRUGLI STOL3
 
 
Članovi Komisije za urbanizam iznijeli su sažetak svojih primjedbi na prijedlog plana.
 
Jedna od važnijih tema je problem arhitektonskih natječaja koji su u planu samo preporučeni, a ne obavezni. Komisija predlaže lokacije za koje smatra da je potrebna obaveza izrade natječaja.
Zamjera se što plan nije izrađen na katastarskim podlogama što je objašnjeno od strane izrađivača činjenicom da su katastarski planovi nedovoljno točni. Komisija smatra da objašnjenje nije dovoljno opravdano s obzirom da je šibenski katastar prilično točan u usporedbi s drugima, te da se od katastra mogu dobiti vektorizirane podloge za izradu plana za čiju je primjenu jedino potrebno utrošiti vremena.
Komisija smatra da mreža garaža i prakinga predviđena planom nije dovoljna i ne oslanja se na analizama gustoće stanovnika i dr. pokazateljima. Na prostoru vatrogasnog doma predlaže da na svim etažama bude garaža bez poslovnih sadržaja.
Komisija je uočila i priličan broj grešaka pri izradi plana, posebno pri ucrtavanju prometnih koridora prilikom čega su neki veći koridori potpuno izostavljeni, a manji su ucrtani. Također, smatraju da su na određenim mjestima određene neprimjerene širine koridora (npr. slijepa ulica u Docu širine 12 m – što bi dovelo do značajnog nasipavanja obale). Takve greške i nelogičnosti dovode do zaključka da izrađivač plana nije dovoljno upoznat sa stanjem na terenu.
Dotakli su se i prometnih problema, pa tako imaju zamjerku na novi zapadni ulaz s magistrale gdje su predviđena dva rotora, vrlo blizu jedan drugom, a bio bi primjereniji jedan veći rotor. Promet u mirovanju unutar pojedinih četvrti trebao bi biti riješen s prijedlozima lokacija garaža i parkirališnih mjesta, a ne samo spomenut u tekstu. Žičare su spomenute u planu, ali nisu konkretno razrađene trase, položaji prihvatnih stanica i sl.
Primjećuje se nepoznavanje grada od strane izrađivača obzirom da se jednako tretiraju potpuno različiti ambijenti – Ražine i neizgrađeni dio Zablaća.
Planu se zamjera nedovoljna jasnoća. Plan bi trebao biti nedvosmislen, tako da se spriječe različita tumačenja.
Istaknut je problem TEF-a i traži se obrazloženje koncepcije plana koji je zanemario razvoj grada prema zapadu. Takav razvoj bi imao vitalni značaj za gradsku jezgru i uspostavljanje balansa u razvoju grada. S druge strane, prema istoku, građevinsko područje Zablaća se znatno širi na štetu povijesne baštine tvrđave sv. Nikole i Velikih i Malih Solina.
 
 
Predstavnici konzervatorskog odjela su iznijeli neke od svojih primjedbi.
 
Konzervatori su dali primjedbu na zonu kampa (T3) u blizini tvrđave sv. Nikole, koja se preklapa sa minimalnom zonom zaštite koju uvjetuje UNESCO, i kosi se sa samim GUP-om gdje je ta zaštita ucrtana. S obzirom da u području predviđenom za golf terene nije točno određeno gdje se može smjestiti nova gradnja, može se dogoditi narušavanje zaštitne zone i pogleda na tvrđavu. Male Soline će ovim planom biti nasute, a čuvaju se samo Velike Soline.
Smatraju da je nedovoljno promišljeno uvođenje žičare u plan. Jedna od prihvatnih stanica trebala bi se nalaziti kod vatrogasnog doma, te bi uz već predviđenu garažu narušavala glavnu vizuru prema tvrđavi sv. Mihovila. Druga prihvatna stanica kod tvrđave sv. Ivana predviđena je u park Šumi Šubićevac kojoj ta titula neće donijeti nikakvu zaštitu.
Za područje povijesne jezgre iznenađujuće su odredbe u kojima više od 30% građevine ne smije biti turističke namjene, čime se isključuje bilo kakav novi hotel, hostel i sl., a upitne su i građevine koje bi bile javne namjene kao muzeji.
Konzervatori su dali smjernice da promet na rivi bude minimalan, bez uvođenja novog prometa, međutim u novom planu je predviđena prilično široka ulica od 12m u Docu koja bi imala za posljedicu značajno nasipavanje obale i promjenu identiteta tog dijela grada. Smatraju da je za obalu potreban cjeloviti projekt s javnim natječajem.
Ne slažu se sa smještanjem garaže u prostor Šarine pekare, jer osim prometnog problema (izvedbe dovoljne širine kolnog ulaza), kompletno prizemlje zgrade na pročelju bi se moralo ukloniti.
 
 
Osim konkretnih primjedbi na pojedine članke i prostorne probleme, kao zaključak se može prenijeti rasprava o generalnim problemima prostornog planiranja.
 
Kako bi se moglo kvalitetno planirati prvo treba znati što se želi. Odluka o izradi plana treba sadržavati sve detalje i ciljeve koji će garantirati da plan bude kvalitetno izrađen. Treba prethodno analizirati sve probleme i potrebe, imati strategiju (zoninga, prometa…), dugoročnu viziju. Iz analize se nikako ne smiju izostaviti korisnici kroz analizu društvenih potreba, djelatnosti…. Treba znati za koga se radi plan, tko će dolaziti u Zablaće i radi čega?
Povela se rasprava o odabiru izrađivača plana, koji je u ovom slučaju privatna tvrtka koja je putem javnog natječaja izabrana zbog najpovoljnije ponude. Postavlja se pitanje je li to najbolji način i zašto više ne postoji praksa da se planovima bave lokalni Zavodi za prostorno uređenje koji bolje poznavaju uvjete na terenu. Jedan od razloga sigurno je nedovoljna ekipiranost postojećeg Zavoda i nepostojanje novog stručnog i motiviranog kadra na području urbanizma koji bi se bavio prostornim planovima. Treba voditi inicijativu da Grad Šibenik osnuje svoj zavod, za koji ima zakonsko uporište.
Konkretno, planu se zamjera nedovoljna jasnoća. Plan bi trebao biti jasan, transparentan i dostupan, kako bi se spriječila različita tumačenja i zaobilaženja.
Konačno, ne postoji kontrola kvalitete jednom kad je plan izrađen. Na kraju se oslanjamo na procjenu političkih predstavnika o kvaliteti plana i nadamo se da će se u svojim odlukama voditi interesima korisnika koje zastupaju. U trenutnom sustavu, javnost i struka nemaju mogućnosti participirati u procesu izrade plana, može se djelovati samo kroz medije. Komisija za urbanizam DAŠ-a je nudila gradu suradnju, međutim nisu se odazvali.
Uključivanje pri samom kraju u fazi javnog uvida je kasno, a odgovori na primjedbe upućene izrađivaču mogu doći u zadnji tren, pred izglasavanje u Gradskom vijeću. Ovaj put je u fazi javne rasprave izostao angažman javnosti, medija i struke.
 
 
Nakon svega, zaključak ovog okruglog stola je da se treba dodatno angažirati i izboriti uključivanje struke u proces planiranja, a prvi korak će biti poziv na konstruktivno sučeljavanje s nositeljima i izrađivačima plana. Predsjednik DAŠ-a obvezuje se ugovoriti sastanak s Gradom, na kojem će sudjelovati Komisija za urbanizam, članovi DAŠ-a i SOBE, te da će popratno obavijestiti sve prisutne o odgovoru.
 
IMG_9913