A-festival IZDAVAŠTVO – AKCIJA u Puli 1. – 3.6.2017

 
DAI-SAI u suradnji s europskom platformom Future Architecture organizira prvi “a-festival” (anti-festival, aktivistički festival, arhitektonski festival) pod nazivom Izdavaštvo – akcija koji se bavi društveno angažiranim umjetničkim i arhitektonskim praksama: od autohtonih avangardnih pokreta s početka 20.stoljeća na ovim krajevima, do transnacionalnih “kritičkih prostornih praksi”današnjega vremena. A-festival Izdavaštvo – akcija istražuje društvene, eknomske i političke stvarnosti kroz izložbu Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja, kustoskog kolektiva [BLOK], javnih predavanja Društveni angažman u arhitekuri 1930-ih Tamare Bjažić Klarin, te Arhitektura i kolonijalizam francuskoga arhitekta Léopolda Lamberta, predstavljanje novoosnovane biblioteke Dobrolet za kritičku teoriju arhitekture u suradnji Društva arhitekata Istre, Filozofskog fakulteta Rijeka i izdavačke kuće Sandorf, te hibridnu međunarodnu radionicu istoga naziva Izdavaštvo – akcija (Publishing Acts).
 
xavier-antin
 
 
PROGRAM
 
Četvrtak, 1.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
 
Léopold Lambert: Arhitektura i kolonijalizam
Predavanje je na engleskom jeziku
 
Leopold-Lambert
 
Arhitektura je političko oružje. Zid kao osnovni oblik arhitekture organizira tijela u prostoru i na privatnoj i na geografskoj razini. Učeći iz primjera prostornog nasilja primitivnih skloništa, predavanje će se osvrnuti na nekoliko primjera istraživanja različitih političkih sustava uz pomoć kojih će se ilustrirati ova teza: vojna i civilna okupacija Palestine, izgradnja novog militantnog glavnog grada Egipta, društvena i rasna segregacija utjelovljena u pariškim predgrađima i takozvani humanitarni kampovi sagrađeni za izbjeglice i migrante iz Calaisa. U zaključku predavanja inzistirat će se na primjerima iz arhitekture koji su prihvatili ideju arhitekture kao oružja u kontekstu borbe protiv dominantnih političkih oblika. Politička nevinost je iluzija, a mi moramo naučiti kontrolirati društvene posljedice prostora koje osmišljavamo.
 
Léopold Lambert francuski je arhitekt mlađe generacije, koji trenutačno radi u Parizu, pisac je i glavni urednik arhitektonskog časopisa The Funambulist uz koji paralelno vodi projekt Archipelago, u kojem snima i arhivira razgovore s transdisciplinarnim misliocima iz cijeloga svijeta, a čiji se rad bavi izgrađenim okolišem. Autor je knjige Weaponized Architecture: The Impossibility of Innocence, Naoružana arhitektura: Nemogućnost nevinosti, u kojoj istražuje okupirane palestinske teritorije, te knjiga Topie Impitoyable: tjelesne politike tkanine, zida i ulice i Politike buldozera: palestinska ruševina kao izraelski projekt.
 
 
PETAK, 2.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
 
Kustoski kolektiv BLOK: Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja
Otvorenje izložbe uz vodstvo izložbom, Ivana Hanaček i Ana Kutleša
 
blok-zemlja
 
Izložba Problem umjetnosti kolektiva obrađuje Udruženje umjetnika Zemlja (1929. – 1935.), kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata i njihovog traženja odgovora na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifične umjetničke prakse nije moguće bez njezinog smještanja u širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugosvlije i međuratnog perioda. Riječ je o razdoblju koje obilježava širenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića, o vremenu nadolazećeg fašizma. Preslike grafika i crteža te arhivskih dokumenata i novinskih članaka podijeljeni su u dvije cjeline koje korespondiraju s ta dva aspekta – političkim djelovanjem i poražavajućim „stanjem na terenu“, u gradu čija se bijeda ne može do kraja razumjeti bez slike sela. Nasljeđe ove heterogene skupine umjetnika, arhitekata i inženjera, među kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zamišljen i kao poticaj za raspravu.
 
istraživanje i koncepcija izložbe:
[BLOK] – Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković
suradnik povjesničar: Nikola Vukobratović
dizajn: Nina Bačun i Roberta Bratović – Oaza
Istraživanje i produkciju izložbe omogućila je Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
Izložba će biti otvorena svim radnim danima do 12.6.
 
[BLOK] je kustoski kolektiv koji djeluje na sjecištu umjetnosti, urbanog istraživanja i političkog aktivizma. Naši su projekti zamišljeni i realizirani kao platforme za udruženi rad umjetnika, kustosa, istraživača, političkih aktivista i svih zainteresiranih za politiku prostora, proizvodnju zajedničkog, demokratizaciju kulture te za refleksiju umjetničkih praksi iz perspektive njihovih društvenih i proizvodnih uvjeta.
Djelujući kontinuirano od 2001. godine [BLOK] je koncipirao i producirao projekte u javnom prostoru, predavanja, izložbe, dugoročne istraživačke projekte, publikacije, kao i sudjelovao u javnoj raspravi oko neoliberalne transformacije javnog prostora i institucija te u borbi za njihovu demokratizaciju.Od 2016. godine kolektiv vodi BAZU, prostor za produkciju suvremene umjetnosti, edukaciju i aktivizam.
 
 
PETAK, 2.6. u 20h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
 
Tamara Bjažić Klarin: Društveni angažman u arhitekuri 1930-ih
Predavanje je na hrvatskom jeziku
 
Tamara-Bijazic
 
Zagrebačku arhitektonsku scenu početkom 1930-ih obilježavaju ideološki prijepori unutar na prvi pogled homogenog korpusa novoga građenja, između inženjera i epigona. Naime, dok prvi po uzoru na Weimarsku Republiku i Sovjetski Savez u novom građenju prepoznaju alat za rješavanje nagomilanih društvenih problema, drugi ga diskreditirajući napore „poštenih ljudi“ i dalje tretiraju kao novi arhitektonski stil ignorirajući u potpunosti njegove političke konotacije. U trenutku kada je gospodarska kriza u Jugoslaviji početkom 1930-ih dosegnula svoj vrhunac, grupa mladih arhitekata, okupljenih u Udruženju umjetnika Zemlja i Radnoj grupi Zagreb, spremno preuzima svoj dio društvene odgovornosti i ukazuje na najveći socijalni i urbanistički problem međuratnog Zagreba zanemarivan od državnih, ali i općinskih vlasti – radničke slumove, tj. nehumane stambene uvjete u kojima živi jedna četvrtina Zagrepčana. Uz dokumentarističke izložbene cjeline Kuća i život i Selo, kao i ostale zajedničke akcije arhitekata izravno ili neizravno povezanih s grupom Zemlja, predavanje će se osvrnuti i na historijat njihovog umrežavanja.
 
Tamara Bjažić Klarin znanstvena je suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Područje njezinog znanstvenog interesa je povijest i teorija arhitekture i urbanizma 19. i 20. stoljeća. Autorica je knjige Ernest Weissmann: društveno angažirana arhitektura 1926. – 1939. nagrađene poveljom DPUH te više poglavlja u knjigama, znanstvenih radova, enciklopedijskih natuknica i izlaganja na znanstvenim skupovima. Sudjelovala je na više znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu. Koautorica je scenarija dokumentarnih filmova o arhitektima Ivanu Vitiću, Bogdanu Budimirovu i Andriji Mutnjakoviću te scenaristica emisije Trikultura – arhitektura i dizajn Hrvatske televizije (2013. – 2016.). Stipendistica je Vlade Republike Francuske i Švicarske nacionalne zaklade za znanost. Zahvaljujući potonjoj bila je akademski gost na Institutu za povijest i teoriju arhitekture ETH Zürich.
 
 
SUBOTA, 3.6. u 11h, Galerija Cvajner, Forum 2, Pula
 
Promocija Biblioteke DOBROLET- prostora arhitektonske kritike
Ivana Perica, Emil Jurcan, Luka Skansi
 
Zajedničkom inicijativom Društva arhitekata Istre (DAI-SAI), Filozofskog fakulteta Rijeke (FF Ri) i zagrebačke izdavačke kuće Sandorf ove godine je pokrenuta knjižna edicija pod nazivom Dobrolet usmjerena ka razvoju arhitektonske kritičke misli. Urednici biblioteke su Luka Skansi i Emil Jurcan, a gost urednik prvog izdanja je Ivana Perica. Riječ je o knjizi „Poglavlje o arhitekturi“ mađarskog filozofa Györgya Lukácsa koja će se premijerno predstaviti u Puli. O samoj knjizi:
 
Arhitektura je, prema riječima Györgya Lukácsa, svjetotvorna umjetnost – jedina koja je sposobna izraziti cjelokupni društveni bitak određene epohe. No kao što i cijeli Lukácsev estetski sistem nagovještava viši, etički plan, tako i arhitektura iz svojih estetičkih pitanja mora iskoračiti u ona etička – jedina koja su sposobna ispostaviti društvene proturječnosti današnjice. A ta se etička pitanja ne mogu razriješiti unutar samog oblikovanja prostora.
 
Ivana Perica završila je studij germanistike i kroatistike, doktorirala je na temu odnosa privatnog i javnog u političkoj misli Hannah Arendt i Jacquesa Rancièrea. Knjiga Die privat-öffentliche Achse des Politischen: Das Unvernehmen zwischen Hannah Arendt und Jacques Rancière objavljena je 2016. g. u izdavačkoj kući Königshausen & Neumann.
 
Emil Jurcan je arhitekt pulske zadruge Praksa i predsjednik je Društva arhitekata Istre (DAI-SAI). Suosnivač je aktivističkih kolektiva Temp i Pulske grupe s kojom se predstavio na venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. godine. Autor brojnih članaka o teoriji arhitekture, kritičkoj misli i društvenim pitanjima arhitekture objavljenim u raznim europskim časopisima.
 
Luka Skansi je povjesničar arhitekture, docent na Univerzitetu u Rijeci (Odsjek povijest umjetnosti). Njegova istraživačka područja su talijanska arhitektura 20. stoljeća, ruska i sovjetska arhitektura i arhitektura u bivšoj Jugoslaviji. Mnogi su arhitekti postali predmetom njegova stručnog bavljenja: Carlo Scarpa, Aldo Rossi, Gino Valle, Pier Luigi Nervi, Myron Goldsmith, Jože Plečnik, Nikolaj Ladovskij, Mojsej Ginzburg, Peter Behrens. Bio je gostujući istraživač na kanadskom Canadian Center for Architecture u Montrealu i gostujući profesor na Arhitektonskim fakultetima u Ljubljani, Beogradu i Veneciji.
 
 
četvrtak, petak i subota 1.- 3.6., MMC Luka, Istrarska 30, Pula
 
Međunarodna radionica Izdavaštvo–akcija (Publishing Acts)
 
sestorka
Izložba Akcija, Trg republike, Zagreb, 1978.
 
Dijelom javni performans, dijelom intraaktivna radionica, Izdavaštvo-akcija funkcionira kao društveno-izdavački eksperiment,sastoji se od uspostavljanja privremene redakcije, “uredničkog ureda” koji će proizvoditi instantne, otvorene, “tekuće” tiskane materijale. Sama publikacija zamišljena je kao “društveni objekt”: s jedne strane potiče nastajanje suradničkih mjestaza istraživanjei razmjenu znanja tijekom njezine proizvodnje; s druge strane publikacija prenosi “energiju”, naboj i značenje koje nosi u sebi pomoću jednostavnoga čina dijeljenjapublikacije –iz ruke u ruku. Kao pojedinačna gesta, koja može potaknuti zajedničku akciju, takva posve osobna distribucija tiskanih materijala ispituje, izaziva društvene norme i indiferentnost prema društvenom angažmanu.
 
Eksperiment Izdavaštvo-akcija (Publishing Acts) odvijat će se tijekom trodnevnog “izdavačkog laboratorija”, smještenog u prostorijama MMCLuke i na ulicama grada, 1.-3.6.2017., a vodit će ga mala grupa arhitektonskih urednika, mladih autora iz mreže Future Architecture: Léopold Lambert (The Funambulist), Fosco Lucarelli i Mariabruna Fabrizi (Microcities), Rebekka Kiesewetter (Depot Basel), Sofia Dona (Co-Hab Athens) te Mika Savela i Henrik Drufva (Selim). Radionica se sastoji iztri etape: Izdavaštvo-mjesto / Publishing Site (pregovori oko zajedničkih aktivnosti i cilja, transverzalni procesi razmjene znanja), Izdavaštvo-radovi / Publishing Works (intermedijska proizvodnja, koja uključuje i video-dokumentarista Matiju Kralja) i “posljednji čin” Izdavaštvo-akcija / Publishing Acts (razdioba tiskanoga materijala). Cijela radionica Publishing Acts zamišljena jekao “društvena koreografija”, no ponajprije kao istraživački laboratorij buduće edicije pamfleta platforme Future Architecture i udruženja DAI-SAI. Riječ je o novoj seriji mladih autora nazivaProstorni praktikum,akoja tematizira suvremene, ponekad radikalne, transformacije arhitektonske discipline.
 
Voditeljice radionice: Rebekka Kiesewetter i Ana Dana Beroš
 
Rebekka Keisewetter u svim svojim aktivnostima, neovisno o kakvom je području i vrsti rada riječ, uvijek ima ulogu osobe koja ujedinjuje, potiče i dijeli. Zanimaju je međuljudski odnosi, podupire rad drugih i omogućuje im razmjenu mišljenja i ideja. Diplomirala je povijest umjetnosti, ekonomiju i modernu povijest na Sveučilištu u Zürichu. Uz aktivan spisateljski i novinarski rad za nekoliko časopisa o dizajnu i arhitekturi, Rebekka Kiesewetter je bila urednica pri izdavačkoj kući Lars Müller Publishers. Od 2012. godine članica je organizacije za suvremeni dizajn Depot Basel.
 
Ana Dana Beroš je samostalna arhitektica i kustosica koja svoj rad usredotočuje na stvaranje krhkih, no uzmemirujućih okružja s ciljem poticanja društvene promjene. Suosnivačica skupine ARCHIsquad – odreda za arhitekturu savjesti i suvoditeljica edukativnog programa hitnaArhitektura. Finalistica Nagrade Wheelwright Sveučilišta Harvard, te Dobitnica Posebnog priznanja za rad Intermundia na 14. Venecijanskom bijenalu 2014. Kustosica je zagrebačkoga projekta Actopolis – transnacionalnog umjetničkog laboratorija s urbanim intervencijama u Ateni, Beogradu, Bukureštu, Mardinu, Oberhausenu i Zagrebu (2015.-2017.) Gošća urednica novog broja Života umjetnosti s temom Trans/migrantnost (2017).