![\"\"](\"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/1080x1350-post-Razgovori-o-Crnici-1-320x400.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/1080x1350-post-Razgovori-o-Crnici-2-320x400.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
U organizaciji Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja, a u okviru EU projekta ALILAND<\/strong> (Art\u00a0Living Lab to Repair the Land<\/em>), 8. studenog 2025<\/strong>. u Klubu<\/strong> Azimut<\/strong> odr\u017eati \u0107e se javno doga\u0111anje \u201eRazgovori o Crnici\u201c<\/strong> s ciljem poticanja zajednice gra\u0111ana \u0160ibenika, ali i \u0161ire, da se pridru\u017ee diskusiji o ovom \u0161ibenskom susjedstvu. Svoja iskustva rada s gra\u0111anima na promi\u0161ljanju vlastitog neposrednog okoli\u0161a iznijeti \u0107e Jasmina \u0160ari\u0107 iz Splita te Ma\u0161a \u0160trbac iz Zagreba. Potom \u0107e novinarka i stanovnica Crnice Davorka Bla\u017eevi\u0107 odr\u017eati predavanje utemeljeno u dugogodi\u0161njim istra\u017eivanjima problema s kojima se stanovnici Crnice suo\u010davaju unazad nekoliko desetlje\u0107a, a diskusiju \u0107e nakon predavanja moderirati krajobrazni arhitekt Mate Rupi\u0107. Za kraj, umjetnica Lana Stoji\u0107evi\u0107 predstaviti \u0107e svoje radove na temu Crnice i Tvornice elektroda i ferolegura.<\/p>\n Ulaz na ovo javno doga\u0111anje je besplatan i otvoren svim gra\u0111anima dobre volje.<\/p>\n Program doga\u0111anja i biografije sudionika mo\u017eete na\u0107i u nastavku.<\/p>\n <\/p>\n Crnica iz 2014., Foto: Sonja Lebo\u0161<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlaganja:<\/strong><\/p>\n Prostor<\/strong>\u00a0je kreativni centar smje\u0161ten u splitskom kvartu Spinut, kojim upravlja udruga Culture Hub Croatia (CHC). Od otvorenja 2021. godine, program Prostora usmjeren je na projekte temeljene na zajednici i participaciji. Nedugo nakon otvorenja, zainteresirani susjedi obratili su se timu Prostora s idejom revitalizacije zapu\u0161tene zelene povr\u0161ine u neposrednoj blizini zgrade u kojoj se Prostor nalazi i predlo\u017eili CHC-u sudjelovanje u dizajniranju umjetni\u010dkog rada za to podru\u010dje. Vjerovali su da bi livada, budu\u0107i da se nalazi tik uz zgrade i dje\u010dje igrali\u0161te, mogla postati ljep\u0161e mjesto, potencijalno za okupljanje lokalne zajednice. Godine 2023. CHC je postao \u010dlanica platforme Novi naru\u010ditelji u Hrvatskoj te je po\u010deo organizirati aktivnosti i manje pilot projekte koji su slu\u017eili kao testovi za razli\u010dite situacije, poti\u010du\u0107i komunikaciju o tome \u0161to je umjetnost u javnom prostoru. Program \u201eLivada\u201c tako je postao \u0161iri projekt, kojim je CHC uklju\u010divao umjetnike u promi\u0161ljanje radova vezanih uz susjedstvo na participativni na\u010din. U 2025. godini projekt je uklju\u010divao formiranje radne skupine odnosno lokalnih naru\u010ditelja, po\u010dev\u0161i s akcijama \u010di\u0161\u0107enja, oblikovanjem kona\u010dne ideje i pronalaskom umjetnika za narud\u017ebu \u2013 \u00a0sve prema modelu Novih naru\u010ditelja. Slu\u010daj slu\u017ei kao studija pristupa anga\u017emanu, procesima, izazovima i prilikama u okviru sudjelovanja zajednice.<\/p>\n Projekt \u201eUredimo zdenac\u201c nadahnut je inicijativom stanovnika zagreba\u010dke zajednice Gornji Stenjevec za obnovu javnih zdenaca u njihovoj \u010detvrti. Pokrenula ga je umjetni\u010dka organizacija\u00a0Otvoreni likovni pogon<\/em>\u00a0u listopadu 2023. godine, s dva javna foruma: na prvom su stanovnici pozvani da odaberu javni zdenac za obnovu, a na drugom su studenti Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu predstavili arhitektonska rje\u0161enja za odabrani zdenac, vo\u0111eni \u017eeljama i potrebama koje su izrazili stanovnici. Studentski skice i crte\u017ei predstavljeni su javnosti kao poticaj vlastima da posvete du\u017enu pa\u017enju inicijativama stanovnika i, uz podr\u0161ku gradske uprave, mogu poslu\u017eiti kao osnova za konkretna provedbena rje\u0161enja i, kona\u010dno, njihovu realizaciju. Prezentacija \u0107e se usredoto\u010diti na korake koji su poduzeti do sada kako bi se realizirao projekt, te na mogu\u0107nosti i prepreke prepoznate u va\u017ee\u0107em zakonodavstvu za realizaciju takvih projekata.<\/p>\n Moderatorica diskusije: Sonja Lebo\u0161<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Novinarka Davorka Bla\u017eevi\u0107 godinama prati doga\u0111anja u Crnici: od demonta\u017ee Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) koja je zaga\u0111ivala ali i gradila \u0160ibenik, preko vi\u0161edesetljetne a nikad dovr\u0161ene sanacije feromanganske troske i drugog industrijskog otpada, brojnih politi\u010dkih obe\u0107anja ali i obra\u010duna, prostor Crnice bio je mjesto vizija gradskog prosperiteta ali i odlagali\u0161te otpada. U srpnju sljede\u0107e, 2026. godine biti \u0107e to\u010dno 30 godina od ru\u0161enja TEF-ovih dimnjaka, \u0161to je zauvijek promijenilo sliku grada. No, \u0161to \u0107e biti s tim zemlji\u0161tem koje nema samo nominalnu ve\u0107 nosi i vrijednost kvalitete \u017eivota za budu\u0107e generacije, do danas je neizvjesno. Davorka Bla\u017eevi\u0107 provesti \u0107e nas labirintom zbivanja oko Crnice od ru\u0161enja TEF-ovih dimnjaka do dana\u0161njih dana.<\/p>\n Moderator diskusije: Mate Rupi\u0107<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Lana Stoji\u0107evi\u0107, kao stanovnica Crnice, uo\u010dila je probleme svog neposrednog okoli\u0161a vrlo rano. Kasnije, u svojoj dosada\u0161njoj vrlo uspje\u0161noj umjetni\u010dkoj karijeri, ostvarila je nekoliko projekata na temu Crnice i TEF-a, o kojima \u0107e govoriti u Azimutu.<\/p>\n <\/p>\n Prema Crnici iz 2025, Foto: Sonja Lebo\u0161<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Davorka Bla\u017eevi\u0107<\/strong>\u00a0ro\u0111ena je u \u0160ibeniku, diplomirala na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Zagrebu. Dugogodi\u0161nja novinarka Slobodne Dalmacije i dobitnica Nagrade za \u017eivotno djelo tog dnevnika. S nekoliko kolega 2013. pokre\u0107e nezavisni portal\u00a0Tris<\/em>, gdje je glavna urednica. Od 2000.\u2013 2004. godine predsjednica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije i \u010dlanica Izvr\u0161nog odbora SNH. U dva mandata \u010dlanica Vije\u0107a \u010dasti Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva, a trenutno je \u010dlanica Izvr\u0161nog odbora Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva.<\/p>\n Sonja Lebo\u0161,\u00a0<\/strong>dr.sc., obranila je doktorsku disertaciju naslova \u201cGrad na filmu, film u gradu: Zagreb 1941.-1991., kulturno-antropolo\u0161ka perspektiva\u201d u studenom 2022. godine. Diplomirana kulturalna antropologinja te hispanistica, ekspert za kulturni turizam, likovna pedagoginja, studirala je i scenografiju i arhitekturu u Pragu i Zagrebu. Njene aktivnosti kre\u0107u se u podru\u010dju kulturalnih i urbanih studija, obrazovanja i produkcije u kulturi i umjetnosti, vizualne i urbane antropologije te analize diskursa, a kustosko-umjetni\u010dko i znanstveno djelovanje u podru\u010dju javnog kulturnog rada na me\u0111ama narativnog urbanizma i vizualnih umjetnosti, dizajna, teorije i prakse performativnosti, filma i novih medija.<\/p>\n Mate Rupi\u0107<\/strong>\u00a0ro\u0111en je 1991. godine u \u0160ibeniku. 2016. diplomira na Studiju Krajobrazna arhitektura, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu. Samozaposleni je krajobrazni arhitekt, a u radu se fokusira na zajednicu i memoriju prostora. Sura\u0111uje sa University of Washington iz Seattlea (SAD) i HDK-Valand – Academy of Art and Design iz G\u00f6teborga (\u0160vedska). Producira radionice, vodi tribine, crta i pi\u0161e.<\/p>\n Lana Stoji\u0107evi\u0107<\/strong>\u00a0(1989., \u0160ibenik) je vizualna umjetnica koja djeluje u podru\u010dju umjetni\u010dkog istra\u017eivanja. Performativnim i insceniranim serijama fotografija, kostimima i arhitektonskim maketama istra\u017euje teme poput divlje gradnje, arhitektonskog i industrijskog naslje\u0111a, zaga\u0111enja okoli\u0161a, suvremenih neostilova, devastacije kulturne ba\u0161tine i transformacije krajolika kao posljedice masovnog turizma.\u00a0Diplomirala je 2012. na Odsjeku za slikarstvo Umjetni\u010dke akademije u Splitu. Od 2022. je zaposlena na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost Umjetni\u010dke akademije u Splitu. Njezini su radovi izlagani u brojnim muzejima i galerijama: Kunsthalle Trier, Art Quarter Budapest, Robotron Kantine, Dresden; Galerija umjetnina, Split; Kulturni centar Beograda, off_gallery Graz, Umjetni\u010dka galerija, Dubrovnik, Photon Gallery, Ljubljana; Window Gallery, Pariz; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Calvert 22 Foundation, London; Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka; ROSPHOTO, Sankt Peterburg; Chimera-Project Gallery, Budimpe\u0161ta. Sudjelovala je na vi\u0161e\u00a0umjetni\u010dkih rezidencija, uklju\u010duju\u0107i: Cit\u00e9 Internationale des Arts, Pariz; Residency Unlimited, New York; i Kulturvermittlung Steiermark Artist in Residence, Graz.\u00a0Dobitnica je brojnih profesionalnih nagrada, kao \u0161to su: tre\u0107a\u00a0 Erste nagrada na Salonu mladih (Hrvatsko dru\u0161tvo likovnih umjetnika, Zagreb, 2022.); Nagrada Radoslav Putar (Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb, 2021.); tre\u0107a otkupna nagrada Ivan Ko\u017eari\u0107 (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2021.); Metro Imaging Award na izlo\u017ebi New East Photo Prize (Calvert 22 Foundation, London, 2016.), Godi\u0161nja nagrada za mladog\/u umjetnika\/cu (Hrvatsko dru\u0161tvo likovnih umjetnika, Zagreb, 2015.), druga nagrada izlo\u017ebe Different Worlds: Young Contemporary Photography (Galerija Photon, Ljubljana, 2015.) i dr. Njezini su radovi uklju\u010deni u javne umjetni\u010dke zbirke, kao \u0161to su: Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Prostor \u2013 Culture Hub Croatia, Split; Erste banka, Zagreb; i ROSPHOTO, Sankt Petersburg.<\/p>\n Jasmina \u0160ari\u0107<\/strong>\u00a0je kustosica, suosniva\u010dica Platforme \u201cCulture Hub Croatia\u201d i umjetni\u010dka voditeljica kreativnog huba Prostor u Splitu kojim navedena platforma upravlja od 2021.godine. Diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu (2013.) te kustoske studije, menad\u017ement i pravo u umjetnosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Stockholmu (2019.). Zavr\u0161ila je post-master program naru\u010divanja i kuriranja suvremene umjetnosti u javnom prostoru na Sveu\u010dili\u0161tu u Gothenburgu 2021. godine. Od 2013. radi kao nezavisna kustosica u Hrvatskoj i inozemstvu, a od 2018.-2021. bila je \u010dlanica je umjetni\u010dko-kustoskog kolektiva\u00a0Tails<\/em>. Sura\u0111ivala je s brojnim galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i neprofitnim organizacijama. U svom radu zanima se za participaciju u umjetnosti, kolektivni rad, umjetnost u javnom prostoru te prostoru kao mjestu za kustoska istra\u017eivanja.<\/p>\n Ma\u0161a \u0160trbac<\/strong>, \u010dlanica umjetni\u010dke organizacije Otvoreni likovni pogon (OLP), povjesni\u010darka umjetnosti, \u010dlanica platforme Novi naru\u010ditelji HR. Suradnica na studiji Novi naru\u010ditelji u Hrvatskoj, OLP, 2020. \u2013 2021. Krajem 2023. godine, u sklopu platforme Novi naru\u010ditelji HR, pokrenula je projekt “Uredimo zdenac”, koji, kroz suradnju s Arhitektonskim fakultetom i Mjesnim odborom Gornji Stenjevec, ima za cilj podr\u017eati inicijativu stanovnika Gornjeg Stenjevca za obnovu javnih bunara u naselju. \u010clanica je tima programa Umjetnost u na\u0161em susjedstvu, unutar kojeg promi\u010de model Novi naru\u010ditelji kroz javne rasprave s gra\u0111anima u zagreba\u010dkim kvartovima 2025. godine. Bila je medijatorica u projektu “Kazali\u0161te snova – scena za sve”, u kojem je grupa povjerenika bila sastavljena od korisnika Rehabilitacijskog centra Zagreb.<\/p>\n <\/p>\n ALILAND<\/strong> je projekt financiran od Europske komisije, a provodi ga konzorcij od \u010detiri organizacije iz tri zemlje (Hrvatska, Njema\u010dka, \u0160panjolska). Projekt se bavi pitanjem konverzije eksploatiranih teritorija u Barruelu de Santull\u00e1n, \u0160ibeniku i Wietstocku, te koristi metodu produkcije participativnih umjetni\u010dkih djela prema narud\u017ebi gra\u0111ana, odnosno metodu Novih naru\u010ditelja. U Hrvatskoj, naru\u010diteljska grupa koju \u010dini devet osoba razli\u010dite \u017eivotne dobi i raznolikih profesija, bavi se \u0161ibenskim kvartom Crnica.<\/p>\n Projekt u RH, pod nazivom Posljedice eksploatacije elektri\u010dne energije (Electricity Aftermath)<\/strong>, koordinira \u010dlanica mre\u017ee Novih naru\u010ditelja RH – Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja.<\/p>\n Tijekom 2025., u okviru procesa pod nazivom \u201eLiving Lab to Repair the Land\u201c<\/strong> \/ \u201e\u017divu\u0107i laboratorij za popravak tla\u201c<\/strong>, kulturna antropologinja, kustosica i medijatorica Sonja Lebo\u0161 radila je sa spomenutom grupom gra\u0111ana\/naru\u010ditelja, te su u fokus stavljeni sljede\u0107i problemi: problem potisnute memorije industrijskog naslje\u0111a Crnice, te problem zaga\u0111enja troskom (zaostalim otpadom nakon nedovr\u0161ene sanacije Tvornice elektroda i ferolegura). Na kraju ovog procesa medijatorica je kao umjetnicu predlo\u017eila Lanu Stoji\u0107evi\u0107, te tako projekt ulazi u novu fazu pod nazivom \u201eArt Nature Based Solutions\u201c<\/strong> \/ \u201eRje\u0161enja utemeljena u vezi umjetnosti i prirode<\/strong>\u201c.<\/p>\n Vi\u0161e o projektu\u00a0<\/strong>ovdje<\/strong><\/a>.<\/strong><\/p>\n Vi\u0161e o umjetnici\u00a0Lani Stoji\u0107evi\u0107 <\/strong>ovdje<\/strong><\/a>.<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Crnica-2014-536x400.jpg\")
<\/p>\nProgram doga\u0111anja<\/strong>\u00a0\u201eRazgovori o C<\/strong>rnici\u201c<\/strong><\/h3>\n
11-11.45h:<\/strong><\/h5>\n
Umjetnost u javnom prostoru po narud\u017ebi gra\u0111ana \u2013 dosada\u0161nja iskustva<\/strong><\/h5>\n
Jasmina \u0160ari\u0107<\/strong> (Split): Rad sa zajednicom kori\u0161tenjem metodologije Novih naru\u010ditelja u projektu \u201cLivada\u201d<\/strong><\/h5>\n
Ma\u0161a \u0160trbac (<\/strong>Zagreb): Izazovi u provedbi projekata Novih Pokrovitelja u Zagrebu \u2013 studija slu\u010daja projekta \u201eUredimo zdenac\u201c<\/strong><\/h5>\n
12-13h:<\/strong><\/h5>\n
Predavanje:<\/strong><\/h5>\n
Davorka Bla\u017eevi\u0107: O recentnoj povijesti Crnice<\/strong><\/h5>\n
13-14h:<\/strong><\/h5>\n
Prezentacija umjetni\u010dkog rada<\/strong><\/h4>\n
Lana Stoji\u0107evi\u0107<\/strong> (\u0160ibenik, Split): Umjetni\u010dki radovi na temu Crnice i TEF-a (Tvornice elektroda i ferolegura)<\/h5>\n
![\"\"](\"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/prema-Crnici-listopad-2025-711x400.jpg\")
<\/p>\nO autorima<\/h3>\n
O projektu<\/h3>\n