{"id":2677,"date":"2014-03-03T10:46:16","date_gmt":"2014-03-03T09:46:16","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=2677"},"modified":"2014-03-03T10:46:16","modified_gmt":"2014-03-03T09:46:16","slug":"preminuo-slavko-jelinek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2014\/03\/03\/preminuo-slavko-jelinek\/","title":{"rendered":"Preminuo Slavko Jelinek"},"content":{"rendered":"
\n

 <\/p>\n

\"jelinek\"<\/a>\u00a0<\/span>U ovom posljednjem tjednu velja\u010de ugasio se \u017eivot jednog od najproduktivnijih graditelja poslijeratne zagreba\u010dke arhitekture. Umro je Slavko Jelinek, arhitekt koji je svojim projektima dao golemi doprinos izgradnji i izgledu poslijeratnog Zagreba, kako stambenim \u010detvrtima, tako i posebnim urbanim orijentirima poput jedne od najpoznatijih gradskih ku\u0107a, \u201eZagrep\u010danke\u201c.<\/p>\n<\/div>\n

Njegov opus\u00a0 me\u0111u kojima nalazimo i antologijske primjere stambene arhitekture druge polovice 20. stolje\u0107a, treba interpretirati u kontekstu kontinuiteta prijeratne moderne, \u010dija na\u010dela u poslijeratno razdoblje prenose Jelinekovi u\u010ditelji sa zagreba\u010dkog Arhitektonskog fakulteta. Zato je potrebno pravilno razumjeti i posebno uva\u017eavati napore njegova nara\u0161taja u rje\u0161avanju stambenoga pitanja usred nepovoljne gospodarske situacije. Socijalno senzibilizirana prijeratna arhitektonska praksa, odnosno njezino tra\u017eenje ekonomi\u010dnih, racionaliziranih i funkcionalnih stambenih proizvoda, sukladna je naime htjenjima novog socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Djeluju\u0107i sukladno i gotovo istodobno s naprednim internacionalnim tendencijama moderne i skupinom arhitekata vezanim uz CIAM, hrvatski su graditelji uspjeli ostvariti sjajan opus (priznat djelomice i na me\u0111unarodnoj sceni), unato\u010d neprimjerenim tr\u017ei\u0161nim uvjetima i zakonskim propisima, te relativno nerazvijenoj operativi. Zahtjeve za primjerenim higijenskim uvjetima, zra\u010dnim i osun\u010danim prostorima, ekonomi\u010dnim i racionalnim pristupom stanovanju kao i razvojem urbane kulture, prilago\u0111avali su zadanim zakonskim okvirima. Tu vje\u0161tinu prilagodbe i primjene naprednih na\u010dela ili konkretnih konstruktivnih i prostornih elemenata, o\u010dito su uspjeli prenijeti na svoje studente, jer se to umije\u0107e skriva i u projektima stambenih naselja koje gradi Jelinekov nara\u0161taj. Analiziraju\u0107i Jelinekove projekte stambenih blokova, kao i prvih tornjeva, prepoznaje se jasna linija uva\u017eavanja na\u010dela CIAM-a koja njegov profesor Stri\u017ei\u0107 prenosi u svojoj knjizi \u201eO stanovanju \/ Arhitektonsko projektiranje\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na Jelinekovim nacrtima se o\u010ditava razumijevanje stana kao stambene povr\u0161ine koja osim zatvorenih ima i otvoreni prostor (terasu ili lo\u0111u), s najmanje jednom od glavnih prostorija orijentiranom prema jugu. Gdje god je bilo mogu\u0107e, poku\u0161avao je primijeniti op\u0107a higijenska pravila i zadovoljiti potrebe suvremenog stanovanja. Naglasak je dakako na mogu\u0107nostima, jer u Jelinekovim tehni\u010dkim opisima ili tekstovima u stru\u010dnim \u010dasopisima poput \u010covjeka i prostora nerijetko nailazimo na primjedbe pune nezadovoljstva zbog nepovoljnih okolnosti gradnje, uvjetovanih naj\u010de\u0161\u0107e urbanisti\u010dkim propisima i neprimjerenim lokacijskim okolnostima. Jelinek naime, poku\u0161ava slijediti u\u010denje svojeg profesora te oblikovati \u0161to bolji humaniji prostor prilago\u0111en na\u010dinu \u017eivota \u010dovjeka novoga doba, pru\u017eaju\u0107i mu \u0161to ve\u0107u udobnost i kontakt s prirodom, uz obavezni komadi\u0107 sunca i neba. Racionalni pristup uz prevagu zna\u010daja glavnih stambenih prostorija nad prate\u0107im, te njihovo grupiranje prema namjeni (stambenoj, spava\u0107oj i gospodarskoj, te prema insolaciji, vidiku, vezi s okolinom, kao i mirovanju ili kretanju u prostoru), dvije su temeljne zna\u010dajke koje \u0107e Jelinekove tlocrte iz svih faza njegova opusa \u010diniti prepoznatljivima. Osim toga, niti jednom Jelinekovom stanu kojeg je projektirao i izradio ne nedostaje \u201eotvoreni prostor\u201c, kako savjetuje Stri\u017ei\u0107, upozoravaju\u0107i da se ekonomska ra\u010dunica i te\u017enja za \u0161to jeftinijim stanom ne smije odraziti na bilo koju od biolo\u0161ku potreba nove radni\u010dke klase, pa \u010dak ni u visokim zgradama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Arhitektonska praksa Jelineka i njegovih kolega prolazila je tako u natjecanju s propisima i uvjetima, kako bi u \u0161to manije povr\u0161ine \u201eugurali\u201c sve funkcije potrebne za \u017eivot, \u0161to priziva u sje\u0107anje me\u0111uratni termin egsistenzminimuma, koji se tako prevodi u poslijeratno rje\u0161avanje goru\u0107eg stambenog pitanja radni\u010dke klase. Kroz kronologiju Jelinekovih projekata otkrivaju se\u00a0 radikalne promjene gospodarskog konteksta stanogradnje, u istom politi\u010dkom sustavu samoupravnoga socijalizma. Od humanisti\u010dkog pristupa s po\u010detka pedesetih godina i planiranja zajedni\u010dkih sadr\u017eaja poput odlagali\u0161ta za dje\u010dja kolica i bicikle, sobica za ku\u0107ne savjete ili dje\u010dje vrti\u0107e u prizemlju, do posljednjih va\u017enijih stambenih projekata po\u010detkom sedamdesetih, Jelinek sa svojim kolegama postupno prelazi put od socijalno osjetljivih do tr\u017ei\u0161no isplativih projekata. Prema rasporedu mo\u0107i u investicijskim pothvatima, mo\u017eemo nadalje pratiti prijelaz iz centraliziranog (vojnog) dru\u0161tva u sustav stambenih zadruga. Daljnja decentralizacija i svojevrsna liberalizacija tr\u017ei\u0161ta, slu\u017ebeno potaknuta ustavnom ekonomskom reformom 1963., na Jelinekovim nacrtima mo\u017ee se pratiti pojavom nove vrste investicijskih subjekata, ujedno i izvo\u0111a\u010da radova koji je svojim proizvodima konkurirao na slobodnom tr\u017ei\u0161tu stanova. Uspostavljanje tr\u017ei\u0161nih pravila u sustavu samoupravnoga socijalizma, zna\u010dilo je organizirati u\u010dinkovitu i brzu projektantsku infrastrukturu, za \u0161to je Slavko Jelinek imao poseban talent i menad\u017eerski duh. Od 1960. godine kada se zapo\u0161ljava u \u201eProjektnom birou Karlovac\u201c (kojemu ubrzo mijenja naziv u AGI-46: Arhitektonsko-gra\u0111evinski-instalaterski projektni biro), pa sve do umirovljenja 1985. godine, radio je kao glavni projektant, te direktor. Na \u010delo tog ureda do\u0161ao je upravo u trenutku golemog zamaha izgradnje \u201estanova za tr\u017ei\u0161te\u201c kako se reklamiraju u propagandnom materijalu \u201eIndustogradnje\u201c, investitora i izvo\u0111a\u010da s kojim od prve realizacije nebodera u naselju Trnsko sura\u0111uju na nizu stambenih zgrada.<\/p>\n

 <\/p>\n

Timski rad projektanata, racionalno organiziran po segmentima \u201eproizvodnje\u201c, te povremeno udru\u017eivanje sa stru\u010dnim timom gra\u0111evinskoga poduze\u0107a, jedan je od najva\u017enijih Jelinekovih doprinosa na podru\u010dju arhitektonske prakse. Posebnim timskim pristupom organizaciji, metodologiji i tehnologiji projektiranja, kakve su u to vrijeme imale samo me\u0111unarodne projektantske korporacije, gotovo da je anticipirao suvremene, ra\u010dunalne tehnologije. Zavidan broj realizacija (29 nebodera, 26 zgrada i dva ve\u0107a stambena niza u Karlovcu i u Stagli\u0161\u0107u, zatim 2 \u0161kole, 2 sportske dvorane, vi\u0161e od desetak interijera) i mno\u0161tvo natje\u010dajnih projekata, odnosno hiperprodukcija po kojoj je u razdoblju \u0161ezdesetih i sedamdesetih AGI-46 bio poznat, bila je mogu\u0107a jedino zahvaljuju\u0107i Jelinekovoj nepresu\u0161noj projektantskoj i organizatorskoj energiji. Jedino je s tim kvalitetama mogao uspje\u0161no pratiti utrku sa standardizacijom gradnje i industrijalizacijom stambene proizvodnje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eJedan kat za jedan dan\u201c, ili \u201eZa 14 dana pod krovom\u201c, krilatice su koje nedvosmisleno ozna\u010davaju taj cilj, a Slavka Jelineka mogle su samo ohrabriti da se na pragu sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a, upusti u avanturu jo\u0161 \u017ee\u0161\u0107eg ubrzanja gra\u0111evne proizvodnje, odnosno prevo\u0111enja nove tehnologije klizanja s podru\u010dja industrijske, u konstrukciju stambene arhitekture (ponovno u koordinaciji sa stru\u010dnjacima \u201eIndustrogradnje\u201c). Arhitektov je doprinos nesporan, jer se prije njegova \u201eprevoditeljskog obrata\u201c tehnologija kliznih oplata koristila samo za izgradnju zatvorenih volumena (poput silosa), \u0161to zna\u010di da je bila neprimjerena stambenim gra\u0111evinama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Projektiraju\u0107i svoje stambene zgrade i tornjeve od zadanih obodnih blokova centra grada (stambena zgrada u Trpimirovoj ulici) do slobodnih planova novozagreba\u010dkih naselja, Jelinek sa svojim timom rje\u0161ava kroni\u010dan problem novoga dru\u0161tva, izvode\u0107i na stotine tisu\u0107a stanova. Kasnije \u0107e se po\u017ealiti kako su \u201eurbanisti\u010dki normativi horizontalno i vertikalno rigorozno definirali dimenzije stambenih volumena na \u010detverokatne i osmerokatne nizove, te dvanaesterokatne ili \u0161esnaesterokatne nebodere\u201c, te kako je \u201eu tim ograni\u010denim uvjetima za oblikovanje projektantu ostavljena samo igra na pro\u010deljima\u201c. No upravo su njegovi neboderi u Trnskom, Zapru\u0111u i Sopotu, do danas ostali identifikacijska oznaka naselja. Dok se koncepcijska podloga tornjeva u Trnskom i Zapru\u0111u mogu prepoznavati u duhu urbanisti\u010dkih tendencija me\u0111uratnoga razdoblja, njegovi tornjevi u naselju Sopot i Dani\u010di\u0107evoj ulici na Tre\u0161njevci, nose i zna\u010dajke poslijeratnog urbanizma, izra\u017eenih ponajprije u radovima grupe Team 10.<\/p>\n

 <\/p>\n

Unato\u010d navedenim regulama i preciznim uputama o oblikovanju pro\u010delja Jelinek je kroz svoj opus arhitekture vertikale uspio razviti i razli\u010dite, prepoznatljive tipove (u Trnskom i u Zapru\u0111u), poigrati se s varijacijama na zadanu temu poput konkavnih balkona (u Sopotu) te kreirati izrazite urbane znakove, orijentire u prostoru koji sa svojim izra\u017eenim plasticitetom i danas ostaju identifikacijska oznaka pojedinih dijelova grada (poput \u201eZagrep\u010danke\u201c). Tijekom cijeloga opusa, Jelinek je poku\u0161avao na\u0107i idealnu tipologiju stanovanja kojom bi pomirio zahtjeve investitora i krajnjih korisnika stana. Osvojio je \u010dak i nagradu na natje\u010daju 1965. godine za tipska rje\u0161enja stambenih zgrada, no njegov usavr\u0161eni \u201etip Jelinek\u201c, nikada nije u potpunosti realiziran, premda su prema njemu izvedeni neboderi u Dani\u010di\u0107evoj ulici (Novoj cesti) i Zapru\u0111u. Promjene na tr\u017ei\u0161tu, zahtjevi za naknadnim izmjenama tlocrtnih rje\u0161enja, prenamjenama i pregradnjama, obilje\u017eja su stresnog projektantskoga rada od sredine \u0161ezdesetih godina. Upravo zato \u201ekvaliteta mogu\u0107ega\u201c te \u201esposobnost da se materijalne mogu\u0107nosti i kreativne te\u017enje sintetiziraju u najekonomi\u010dnijem obliku\u201c odlike su koje Jelinekovom timu priznaju suvremeni kriti\u010dari, hvale\u0107i pri tome postignuti \u201enivo visokog standarda solidne internacionalne arhitekture\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon dinami\u010dnog, iznimno stresnog i napornog projektantskog rada, stanuju\u0107i na posljednjem katu svojega nebodera u Vesla\u010dkoj ulici, Slavko Jelinek imao je svakodnevni pregled nadsvim svojim tornjevima. Mnogi bi mu zavidjeli na tom pogledu nad prostranstvima zagreba\u010dkog \u201epolja\u201c. Premda su ga veselili grozdovi njegovih tornjeva u Zapru\u0111u i Trnskom, \u201eZagrep\u010danka\u201c i tre\u0161njeva\u010dki usamljeni neboderi, njemu je na \u017ealost oko stalno \u201ezapinjalo\u201c na, novim ruhom \u201edevastirano\u201c pro\u010delje njegovog hotela \u201eSport\u201c (dana\u0161nju \u201ePanoramu\u201c) na Tre\u0161njevki. Opra\u0161taju\u0107i se od njega, mo\u017eemo se samo nadati da \u0107e budu\u0107i stanovnici i korisnici mnogih njegovih realizacija, znati cijeniti njegove napore da im osigura \u0161to udobniji \u017eivot.\u00a0 I vjerovati kako u vje\u010dnom snu gleda svoje originalne projekte, bez onih uobi\u010dajenih \u201eukrasa\u201c koje svakoj realizaciji nosi \u017eivot.<\/p>\n

 <\/p>\n

Renata Margeti\u0107 Urli\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Sahrana Slavka Jelineka biti \u0107e u utorak 4. o\u017eujka u 13.30 h na krematoriju groblja Mirogoj.<\/p>\n

 <\/p>\n

autor\/izvor: Dru\u0161tvo arhitekata Zagreb\/Renata Margeti\u0107 Urli\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 \t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  \u00a0U ovom posljednjem tjednu velja\u010de ugasio se \u017eivot jednog od najproduktivnijih graditelja poslijeratne zagreba\u010dke arhitekture. Umro je Slavko Jelinek, arhitekt koji je svojim projektima dao golemi doprinos izgradnji i izgledu poslijeratnog Zagreba, kako stambenim \u010detvrtima, tako i posebnim urbanim orijentirima poput jedne od najpoznatijih gradskih ku\u0107a, \u201eZagrep\u010danke\u201c. Njegov opus\u00a0 me\u0111u kojima nalazimo i antologijske […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2689,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-2677","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2677","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2677"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2677\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}