{"id":2691,"date":"2014-03-03T11:12:28","date_gmt":"2014-03-03T10:12:28","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=2691"},"modified":"2014-03-03T11:12:28","modified_gmt":"2014-03-03T10:12:28","slug":"preminuo-aleksandar-laslo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2014\/03\/03\/preminuo-aleksandar-laslo\/","title":{"rendered":"Preminuo Aleksander Laslo"},"content":{"rendered":"<div>\n<div><a href=\"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/al.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-2697\" alt=\"al\" src=\"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/al.jpg\" width=\"800\" height=\"300\" \/><\/a><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Aleksander Laslo bio je jedan od najzna\u010dajnijih povjesni\u010dara i teoreti\u010dara hrvatske moderne arhitekture. Sveobuhvatnom erudicijom, upornim istra\u017eiva\u010dkim i publicisti\u010dkim radom vratio je arhitekturu hrvatske moderne njezinim srednjoeuropskim izvori\u0161tima. O Laslovoj va\u017enosti za doma\u0107u povijest arhitekture svjedo\u010di niz stru\u010dnih prikaza i \u010dlanaka objavljivanih u \u010dasopisima \u00bb\u010covjek i prostor\u00ab, \u00bbArhitektura\u00ab i \u00bbRadovi Instituta za povijest umjetnosti\u00ab, koji su danas neizostavna literatura na radnom stolu svakog ozbiljnijeg istra\u017eiva\u010da povijesti hrvatske moderne. Govoriti kriti\u010dki o svakom od njih nemogu\u0107e je, no svakako valja istaknuti najva\u017enije, kao \u0161to su: Arhitektonski vodi\u010d: Zagreb-Donji grad XIX. i XX. stolje\u0107e (1982), Arhitektonski vodi\u010d: Individualno stanovanje u Zagrebu 1900-1940 (1984\/5) i Arhitektonski vodi\u010d: Zagreba\u010dka arhitektura 30-ih (1897). No, tako\u0111er valja istaknuti i njegove vrijedne me\u0111unarodne priloge: Die Loos-Schule in Kroatien u okviru glasovite be\u010dke izlo\u017ebe Adolf Loos (1989) i La chiesa moderna croatia, u okviru venecijanske izlo\u017ebe Architettura e spazio sacro nella Modernit\u00e1 (1992) i Shaping the Great City (Prag-Montr\u00e9al-Los Angeles-Be\u010d, 1999\/2001). Kao pozivni predava\u010d s temom hrvatske arhitekture 20. stolje\u0107a gostovao je u Be\u010du, Hanoferu, Rotterdamu, u Zagrebu i diljem Hrvatske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kruna njegova istra\u017eiva\u010dko-publicisti\u010dkog opusa je knjiga \u201eArhitektonski vodi\u010d, Zagreb 1898.-2010. Za publicisti\u010dko-istra\u017eiva\u010dki rad Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata dodijelilo mu je nagradu \u201eNeven \u0160egvi\u0107\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao arhitekt Aleksander Laslo autor je nekoliko zapa\u017eenih industrijskih, komunalnih i poslovno-stambenih objekata, kao \u0161to su: naftovodni terminal u Omi\u0161lju na Krku (1977), trafostanica Centar I u Zagrebu (1985), Martinovka u Zagrebu (1992) i rekonstrukcija pothodnika i autobusnog terminala na glavnom kolodvoru, tako\u0111er u Zagrebu (1994\/5). Valja istaknuti i njegov konzervatorski rad, zahvaljuju\u0107i kome su mnogi klju\u010dni objekti hrvatske moderne po prvi put bili prepoznati kao neizostavni \u010dimbenici hrvatske graditeljske ba\u0161tine te spa\u0161eni od propadanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Trag koji je za sobom ostavio Aleksander Laslo svojim istra\u017eiva\u010dko-publicisti\u010dkim radom od golemog je zna\u010daja za hrvatsku kulturu. Njegovim odlaskom, Hrvatska i grad Zagreb trajno su izgubili iznimnog mislioca i tuma\u010da hrvatske modernosti u europskim okvirima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<p>izvor: <a href=\"http:\/\/www.min-kulture.hr\/default.aspx?id=10087\">Ministarstvo kulture<\/a><\/p>\n<p>fotografija: Marko Mihaljevi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;\t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; Aleksander Laslo bio je jedan od najzna\u010dajnijih povjesni\u010dara i teoreti\u010dara hrvatske moderne arhitekture. Sveobuhvatnom erudicijom, upornim istra\u017eiva\u010dkim i publicisti\u010dkim radom vratio je arhitekturu hrvatske moderne njezinim srednjoeuropskim izvori\u0161tima. O Laslovoj va\u017enosti za doma\u0107u povijest arhitekture svjedo\u010di niz stru\u010dnih prikaza i \u010dlanaka objavljivanih u \u010dasopisima \u00bb\u010covjek i prostor\u00ab, \u00bbArhitektura\u00ab i \u00bbRadovi Instituta za povijest umjetnosti\u00ab, [&#8230;]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2697,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-2691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2691"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2691\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}