{"id":2791,"date":"2014-04-04T14:29:33","date_gmt":"2014-04-04T12:29:33","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=2791"},"modified":"2014-04-04T14:29:33","modified_gmt":"2014-04-04T12:29:33","slug":"predavanje-katedrala-sv-jakova-u-sibeniku-svjetsko-kulturno-dobro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2014\/04\/04\/predavanje-katedrala-sv-jakova-u-sibeniku-svjetsko-kulturno-dobro\/","title":{"rendered":"Predavanje &#8220;Katedrala Sv. Jakova u \u0160ibeniku &#8211; svjetsko kulturno dobro&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>\t\t\t\t<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<div>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><strong><span style=\"font-family: arial, 'helvetica neue', helvetica, sans-serif;\">Dru\u0161tvo arhitekata Zagreb poziva na predavanje\u00a0&#8220;<\/span><em>Katedrala\u00a0Sv. Jakova u \u0160ibeniku &#8211; svjetsko kulturno dobro&#8221;<strong>\u00a0iz ciklusa<strong>\u00a0Arhitektura i naslije\u0111e VIII<\/strong>\u00a0<\/strong><\/em><span style=\"font-family: arial, 'helvetica neue', helvetica, sans-serif;\">koje \u0107e se odr\u017eati u utorak 10. 04. 2014. u 18 sati u prostorijama DAZ-a,\u00a0Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1. Predavanje \u0107e odr\u017eati Mladen \u0160kugor, dipl. ing. arh.<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-2798\" alt=\"unnamed\" src=\"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/unnamed.jpg\" width=\"2543\" height=\"2561\" \/><\/p>\n<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Kroz izlaganje\u00a0upoznajemo\u00a0se s\u00a0povije\u0161\u0107u\u00a0i zna\u010dajem katedrale Sv.Jakova u \u0160ibeniku kao\u00a0kulturnog dobra, te\u00a0dobivamo uvid u\u00a0\u00a0istra\u017eivanja konstrukcije, \u00a0ratna o\u0161te\u0107enja i na\u010din obnove i\u00a0 rekonstrukcije kupole \u0161ibenske katedrale.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Katedrala sv. Jakova je trobrodna bazilika s upisanim transeptom, kupolom nad kri\u017ei\u0161tem, povi\u0161enim pjevali\u0161tem i prezbiterijem s tri poligonalne apside te prigra\u0111enom pravokutnom sakristijom. Gra\u0111ena je od 1431-1535. g. u tri zna\u010dajnije faze i u tri razli\u010dita stilska govora. Od 1431-1441 u stilu sjeveroitalske gotike (Francesco di Giacomo, 1441-1473. g. U goti\u010dko-ranorenesansno stilu Jurja Dalmatinca te od 1473-1535.g. u ranorenesansnom stilu Nikole Firentinca. Unato\u010d tome svi njeni elementi u savr\u0161enoj su ravnote\u017ei sa kompozicijom cjeline, zahvaljuju\u0107i upotrebi jedinstvenog materijala, odnosno samo kamena. Katedrala sv. Jakova jedina je monumentalna Gra\u0111evina sagra\u0111ena samo iz kamena. Zahvaljuju\u0107i jedinstvenoj kamenoj gra\u0111i i Jurjevoj monta\u017enoj tehnici gra\u0111enja ona je jedina gra\u0111evina u kojoj je ostvareno jedinstvo unutra\u0161njeg i vanjskog prostora, odnosno identi\u010dnost arhitektonskog prostora i njegova kamena pla\u0161ta.<br \/>\n<\/em><br \/>\n<em>Nedjeljivost konstruktivnih elemenata od skulpture i arhitektonske plastike, jedna od zna\u010dajnijih karakteristika \u0161ibenske katedrale, ostvarena je upotrebom kamena kao jedinog materijala pomo\u0107u jedinstvene Jurjeve metode prethodno klesanih utorenih monolitnih elemenata.<br \/>\n<\/em><br \/>\n<em>Plasti\u010dnost i cjelovitost forme postignuta je monolitnim pilastrima s kapitelima koji su ukru\u0107eni utorenim panoima s perspektivnim ni\u0161ama te vijencima, odnosno segmentima rebara u koje su utorene plo\u010de svoda-krova i kupole. Vijenci su obra\u0111eni kao arhitektonska plastika, a negdje skulptorski kao na frizu glava apside ili na vijencu iznad putta s Jurjevim natpisom.<\/em><br \/>\n<em>Izvanredna stereotomija i plasti\u010dnost forme uspostavljeni su kontrapunktom rebara i plo\u010da, odnosno monolitnih pilastra i kamenih panoa.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\n<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" alt=\"\" src=\"https:\/\/ci4.googleusercontent.com\/proxy\/0vqnMu21OoQDiYYdJwpmBbRunvYRlH03B8fePAZDaIkM4tTZ0U4OBmmLRlIUAsqosd_mqEIzC47rUXDbszefuiwjZIwMaokT4X-PWLfRgzio8_qwDHY6hFrtulOQa-xp5Rca=s0-d-e1-ft#https:\/\/gallery.mailchimp.com\/fe359bf192eaf37643191828b\/images\/Zrak55ee21.JPG\" width=\"250\" height=\"143\" align=\"none\" \/>\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" alt=\"\" src=\"https:\/\/ci5.googleusercontent.com\/proxy\/eVY0M-caDYb-oIaeH3suK9ckRkpFXFrXyVO7jWiikcx52rJp1eQo2PuoisyAJTUc8U1AbfiLeUidSiEpiJXKK97fWRhyKJG3VGoS2IGOqW6MEZsSo6ZoPsolEIduQqlh2XBBO97hEiOaBHIyB5E12nw=s0-d-e1-ft#https:\/\/gallery.mailchimp.com\/fe359bf192eaf37643191828b\/images\/KUPOLA_SKELA38859d9eda90.jpg\" width=\"250\" height=\"142\" align=\"none\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>OPIS RATNE \u0160TETE :<br \/>\n<em>Kupola<\/em>\u00a0<em>je<\/em>\u00a0<em>najmanje<\/em>\u00a0<em>dva<\/em>\u00a0<em>puta<\/em>\u00a0<em>direktno<\/em>\u00a0<em>pogo<\/em><em>\u0111<\/em><em>ena<\/em><em>,\u00a0<\/em><em>u<\/em>\u00a0<em>ju<\/em><em>\u017e<\/em><em>no<\/em>\u00a0<em>polje<\/em>\u00a0<em>i<\/em>\u00a0<em>rebro<\/em>\u00a0<em>izme<\/em><em>\u0111<\/em><em>u<\/em>\u00a0<em>ju<\/em><em>\u017e<\/em><em>nog<\/em>\u00a0<em>i<\/em><em>jugozapadnog<\/em>\u00a0<em>polja<\/em><em>.\u00a0<\/em><em>Tambur<\/em>\u00a0<em>kupole<\/em>\u00a0<em>pogo<\/em><em>\u0111<\/em><em>en<\/em>\u00a0<em>je<\/em>\u00a0<em>direktno<\/em>\u00a0<em>po<\/em>\u00a0<em>sredini<\/em>\u00a0<em>jugoisto<\/em><em>\u010d<\/em><em>nog<\/em>\u00a0<em>polja<\/em><em>(<\/em><em>srednji<\/em>\u00a0<em>pilastar<\/em><em>).<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I SANACIJA<br \/>\n<em>Izradom<\/em>\u00a0<em>radne<\/em>\u00a0<em>skele<\/em>\u00a0<em>bio<\/em>\u00a0<em>je<\/em>\u00a0<em>omogu<\/em><em>\u0107<\/em><em>en<\/em>\u00a0<em>detaljan<\/em>\u00a0<em>vizuelni<\/em>\u00a0<em>pregled<\/em>\u00a0<em>o<\/em><em>\u0161<\/em><em>te<\/em><em>\u0107<\/em><em>enja<\/em>\u00a0<em>kao<\/em>\u00a0<em>i<\/em>\u00a0<em>istra<\/em><em>\u017e<\/em><em>ni<\/em><em>radovi<\/em>\u00a0<em>konstrukcije<\/em>\u00a0<em>kupole<\/em><em>.\u00a0<\/em><em>Izra\u0111ena je predstudija kojom su preliminarno obra\u0111eni\u00a0 potrebni radovi na sanaciji s procjenom to\u0161kova. Predstudija je bila preduvjet izrade projekta sanacije.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>RADOVI NA DEMONTA\u017dI I PONOVNOJ MONTA\u017dI ELEMENATA KUPOLE<br \/>\n<em>Radovi na rasklapanju kupole otpo\u010deli su 22. 10. 1996,. demonta\u017eom i spu\u0161tanjem elemenata akroterija. Demontirano je 56 plo\u010da i 51 segment rebara. Te\u017ee o\u0161te\u0107eni i uni\u0161teni elementi su preba\u010deni u klesarsku radionicom gdje su izra\u0111eni novi. Lak\u0161e o\u0161te\u0107eni elementi su popravljeni kamenim protezama. Novi elementi isklesani su iz istog kamena iz kojega je kupola izvorno sagra\u0111ena. Povr\u0161inska obrada elemenata izvedena je grubljom (vanjska ploha) i srednjom (nutarnja) martelinom. Segmenti rebara su izra\u0111eni grubom a njihov ukrasni friz finom martelinom. Svi demontirani elementi su o\u010di\u0161\u0107eni od penetrirane masno\u0107e toplom vodom pod pritiskom.<\/em><br \/>\n<em>Monta\u017ea kupole otpo\u010dela je 20.01. 1997. Monta\u017ea je uspje\u0161no zavr\u0161ena postavom restaurirane pozla\u0107ene kugle i vjetrokaza u liku an\u0111ela. O\u0161te\u0107eni stup tambura popravljen je ubacivanjem kamenog umetka na o\u0161te\u0107enom dijelu i monta\u017eom uni\u0161tene parapetne plo\u010de.<\/em><br \/>\n<em>Sanacija kupole i tambura dovr\u0161ena je \u010di\u0161\u0107enjem elemenata kupole koji nisu demontirani te restauracijom polikromije kamene polu-kugle i koncentri\u010dnog \u017elijeba s astragalima u podgledu akroterija.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na linku pogledajte video koji prikazuje postupak rasklapanja kupole\u00a0<a href=\"http:\/\/d-a-z.us2.list-manage1.com\/track\/click?u=fe359bf192eaf37643191828b&amp;id=3189c8f15d&amp;e=19af99a340\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">http:\/\/vimeo.com\/<wbr \/>90950178<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>TAKSATIVNI PRIKAZ ZA\u0160TITNIH RADOVA OD 2000-2010<br \/>\n<em>Klesarski popravci i \u010di\u0161\u0107enje pro\u010delja, konzervatorsko-restauratorski radovi na portalima, krstionici i trijemu sakristije, istra\u017eivanja ju\u017enog zida, koncept izrade nove dokumentacije te izrade metodolo\u0161kog pristupa i koncepta istra\u017enih radova za rje\u0161avanje konstruktivnih problema.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\n<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" alt=\"\" src=\"https:\/\/ci4.googleusercontent.com\/proxy\/D8BgddOiNfUHH1vM38heC1wWdEEwJjH1aQ5JqhOG4hK_MzUeWCmAAgN4jxI7qa5OYmQSKXjnM2ZDK5u1rk3ybbwLsMIZ6BZpih-jIWioxwZPjhHqdSjflQjge_x_jmrkt59IXA=s0-d-e1-ft#https:\/\/gallery.mailchimp.com\/fe359bf192eaf37643191828b\/images\/miro_skugor.jpg\" width=\"136\" height=\"155\" align=\"none\" \/><\/p>\n<p><strong>Miroslav \u0160kugor<\/strong>\u00a0(1957) diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Do 1990 radio u raznim gra\u0111evinskim tvrtkama kao izvedbeni in\u017eenjer te projektant suradnik u projektnim uredima. Od 1990. godine radi kao\u00a0<strong>arhitekt-konzervator<\/strong>\u00a0u Op\u0107inskom zavodu za za\u0161titu spomenika kulture u \u0160ibeniku. Do 1995 godine vodi istra\u017ene radove i sve obnove nepokretnih spomenika kulture na prostoru nadle\u017enosti dana\u0161njeg Konzervatorskog odjela \u0160ibenik. Organizirao i sudjelovao u radu \u017eirija vi\u0161e arhitektonskih natje\u010daja u \u0160ibeniku, Vodicama i Primo\u0161tenu.<br \/>\nAutor ili koautor niza konzervatorskih elaborata i konzervatorskih podloga za prostorno-plansku dokumentaciju. Objavio vi\u0161e radova u stru\u010dnim i znanstvenim \u010dasopisima. Koautor materijala za upis katedrale sv. Jakova na listu svjetske kulturne ba\u0161tine.<br \/>\nOd 1990 vodi istra\u017eivanja i obnove tvr\u0111ave sv. Nikole i ka\u0161tela sv. Mihovila s Dvostrukim bedemima.<br \/>\nOd 1993-2013 vodi konzervatorske i restauratorske radove na istra\u017eivanju i obnovi katedrale sv. Jakova u \u0160ibeniku. Nagrada grada \u0160ibenika za obnovu kupole katedrale sv. Jakova te nagrada Vicko Andri\u0107 kao \u010dlanu tima za obnovu kupole i tambura katedrale sv. Jakova.<br \/>\nObna\u0161ao razne du\u017enosti u Dru\u0161tvu Arhitekata \u0160ibenik od 1990-2000 godine(tajnik i predsjednik) te je bio \u010dlan Predsjedni\u0161tva UHA-e.<\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\n<strong>Predavanja \u00a0su uvr\u0161tena u \u00a0program Stalnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s tri (3) boda.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>\t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0 Dru\u0161tvo arhitekata Zagreb poziva na predavanje\u00a0&#8220;Katedrala\u00a0Sv. Jakova u \u0160ibeniku &#8211; svjetsko kulturno dobro&#8221;\u00a0iz ciklusa\u00a0Arhitektura i naslije\u0111e VIII\u00a0koje \u0107e se odr\u017eati u utorak 10. 04. 2014. u 18 sati u prostorijama DAZ-a,\u00a0Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1. Predavanje \u0107e odr\u017eati Mladen \u0160kugor, dipl. ing. arh. &nbsp; &nbsp; Kroz izlaganje\u00a0upoznajemo\u00a0se s\u00a0povije\u0161\u0107u\u00a0i zna\u010dajem katedrale Sv.Jakova u \u0160ibeniku kao\u00a0kulturnog [&#8230;]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2802,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-2791","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2791"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2791\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}