{"id":3691,"date":"2016-03-09T12:27:10","date_gmt":"2016-03-09T11:27:10","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=3691"},"modified":"2016-03-09T12:27:10","modified_gmt":"2016-03-09T11:27:10","slug":"predstavljanje-knjige-ernest-weissmann-drustveno-angazirana-arhitektura-1926-1939","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2016\/03\/09\/predstavljanje-knjige-ernest-weissmann-drustveno-angazirana-arhitektura-1926-1939\/","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige ERNEST WEISSMANN: DRU\u0160TVENO ANGA\u017dIRANA ARHITEKTURA, 1926. – 1939."},"content":{"rendered":"

\t\t\t\t 
\nHRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
\nHRVATSKI MUZEJ ARHITEKTURE
\n 
\nPredstavljanje knjige Tamare Bja\u017ei\u0107 Klarin<\/strong><\/p>\n

ERNEST WEISSMANN: DRU\u0160TVENO ANGA\u017dIRANA ARHITEKTURA, 1926. – 1939.<\/strong><\/p>\n

u \u010detvrtak, 10. o\u017eujka 2016. u 18,00 sati<\/strong><\/p>\n

u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/p>\n

Strossmayerov trg 14, Zagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 
\nKnjigu i opus arhitekta predstavljaju<\/p>\n

 
\nakademik ZVONKO KUSI\u0106<\/p>\n

predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
\n 
\nakademik ANDRIJA MUTNJAKOVI\u0106<\/p>\n

voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU
\n 
\ndr. sc. TAMARA BJA\u017dI\u0106 KLARIN<\/p>\n

autorica knjige
\n <\/p>\n

\"U<\/a>
\n 
\n 
\nKnjiga ERNEST WEISSMANN: DRU\u0160TVENO ANGA\u017dIRANA ARHITEKTURA, 1926. – 1939.<\/strong>
\nprvi put donosi cjelovit uvid u dio profesionalnog djelovanja Ernesta
\nWeissmanna (1903. – 1985.), klju\u010dne stvarala\u010dke li\u010dnosti hrvatske
\narhitekture i ravnopravnog sudionika za povijest svjetske arhitekture 20.
\nstolje\u0107a va\u017enih doga\u0111anja. \u0160kolovan na Tehni\u010dkom fakultetu u Zagrebu,
\nWeissmann svoj arhitektonski diskurs formira pod utjecajem Adolfa Loosa i Le
\nCorbusiera \u010diji je vi\u0161egodi\u0161nji suradnik u Parizu, te sovjetskih i
\nnizozemskih konstruktivista Nikolaja Kollija i Marta Stama. Predan ideji
\ndru\u0161tveno odgovorne arhitekture, Weissmann agilno djeluje na njezinoj
\nafirmaciji u domovini, samostalno i u sklopu Radne grupe Zagreb, ali i u
\nokrilju Me\u0111unarodnog kongresa moderne arhitekture (CIAM), vode\u0107eg svjetskog
\narhitektonskog i urbanisti\u010dkog foruma od 1928. do 1959. godine. Njegov
\nprojektantski opus, zasnovan na in\u017eenjerskoj znanstveno-analiti\u010dkoj metodi,
\n\u010dine gotovo isklju\u010divo tipske standardizirane zgrade zdravstvenih ustanova i
\nmultifunkcionalni javni objekti, kojima promi\u010de novo gra\u0111enje,
\nfunkcionalnost, ekonomi\u010dnost i najsuvremenija tehnolo\u0161ka rje\u0161enja, tj.
\ncjelovit na\u010din uzro\u010dno-posljedi\u010dnog promi\u0161ljanja programa, prostora i
\nkonstrukcije, a onda nu\u017eno i oblikovanja. Slobodni plan i skeletna
\nkonstrukcija, a u kona\u010dnici standardizacija i prefabrikacija, u slu\u017ebi su
\nizgradnje kvalitetnog \u017eivotnog okru\u017eenja svih, ali ponajvi\u0161e ljudi s margine
\ndru\u0161tva, radni\u010dke populacije \u010dije je nehumane stambene uvjete na periferiji
\nprikazao s Radnom grupom Zagreb (RGZ) na \u010cetvrtoj izlo\u017ebi Udru\u017eenja
\numjetnika Zemlja 1932. godine. Predstavljeno istra\u017eivanje bilo je rezultat
\nrada Grupe na analizama Zagreba namijenjenih \u010cetvrtom kongresu CIAM-a na
\ntemu funkcionalnog grada u Ateni.
\n 
\nDok u domovini od 1928. do 1933. sudjeluje u svim za novo gra\u0111enje va\u017enim
\ndoga\u0111anjima, u razdoblju od 1933. do 1937. djeluje u Londonu i Parizu
\nzagovaraju\u0107i unutar CIAM-a aktivno participiranje arhitekata u promjeni
\naktualnih dru\u0161tvenih prilika, \u0161to izravno implicira i politi\u010dki anga\u017eman
\nartikuliran u tzv. alternativnoj verziji Atenske povelje, i demokratizaciju
\nKongresa. Ovaj do danas malo poznati, ali va\u017ean segment povijesti moderne
\narhitekture, stvara zajedno s istomi\u0161ljenicima i Le Corbusierovom
\nopozicijom, vode\u0107im svjetskim modernistima poput Pierra Jeannereta, Jos\u00e9a
\nLuisa Serta, Charlotte Perriand, Arthura Korna i Wellsa Coatesa. Svoje
\nhumanisti\u010dko poslanje Weissmann nastavlja i nakon Drugog svjetskog rata u
\nUjedinjenim narodima, na mjestu direktora Odjeka za stanovanje i urbanizam,
\ni dalje doprinose\u0107i razvoju struke u Hrvatskoj, ali i u Jugoslaviji,
\nanga\u017eiranjem doma\u0107ih stru\u010dnjaka u inozemstvu i me\u0111unarodnim projektima, od
\nkojih su najpoznatiji projekti Ju\u017enog Jadrana i obnove u potresu razru\u0161enog
\nSkopja.
\n 
\n <\/p>\n

O ZNANSTVENOM DOPRINOSU I ZNA\u010cAJU KNJIGE<\/p>\n

Knjiga se temelji na doktorskoj disertaciji Ernest Weissmann: arhitektonsko
\ndjelo, 1926. – 1939. izra\u0111enoj u sklopu znanstvenog projekta Hrvatske
\nakademije znanosti i umjetnosti Hrvatskog muzeja arhitekture Modernizam i
\nprostorni identitet Hrvatske u 20. stolje\u0107u voditelja akademika Borisa
\nMaga\u0161a.
\n 
\nU cilju valorizacije Weissmannovog doprinosa novom gra\u0111enju u Hrvatskoj
\nistra\u017een je proces njegovog usvajanja od formalno-stilskog do
\nprostorno-konstruktivno-tehnolo\u0161kog koncepta. Te\u017ei\u0161te rada je na
\nWeissmannovim tipskim prefabriciranim zgradama zdravstvenih ustanova
\n(projektima Sanatorija tuberkuloze kosti i zglobova u Kraljevici, \u017didovske i
\nZakladne i klini\u010dke bolnice u Zagrebu), jedinstvenom eksperimentu u
\nsvjetskim razmjerima, kao i definiranju njegovog arhitektonskog diskursa.
\nNaime, iako je bio Le Corbusierov suradnik, Weissmann ne dijeli ni njegovo
\npoimanje zada\u0107e arhitekta niti samog \u010dina arhitektonske kreacije. Kao \u0161to je
\nautorica temeljito argumentirala, Weissmann je jedini iskonski
\nkonstruktivist hrvatske me\u0111uratne arhitekture, pobornik Marta Stama, Hannesa
\nMeyera i drugih progresivnih arhitekata koji u prvi plan stavljaju dru\u0161tveno
\nposlanje arhitekta. Ne manje va\u017ena je i autori\u010dina teza o obnovi tzv. lijeve
\nfrakcije unutar CIAM-a 1930-ih godina koja knjigu \u010dini zanimljivom i
\nme\u0111unarodnoj znanstvenoj zajednici \u010diji je ugledni \u010dlan profesor \u00c1kos
\nMorav\u00e1nszky s Instituta za povijest i teoriju arhitekture Visoke tehni\u010dke
\n\u0161kole (gta ETH) u Z\u00fcrich napisao predgovor.
\n 
\nPredstavljaju\u0107i Weissmannov stvarala\u010dki rad monografija ujedno upotpunjava i
\niznimno va\u017ean segment povijesti hrvatske arhitekture 20. stolje\u0107a te donosi
\nniz saznanja o procesu prihva\u0107anja novog gra\u0111enja, prilikama u stru\u010dnim
\nkrugovima i klju\u010dnim urbanisti\u010dkim i arhitektonskim temama me\u0111uratnog
\nZagreba. Jedan od priloga u knjizi je i katalog od tridesetak Weissmannovih
\nprojekata i realizacija me\u0111u kojima su i paviljoni Agronomskog fakulteta te
\nobiteljske ku\u0107e Kraus i Podvinec u Zagrebu.
\n 
\nKnjiga se temelji na sustavnom istra\u017eivanju u vi\u0161e od 30 arhivskih,
\nmuzejskih i znanstvenih ustanova u inozemstvu i Hrvatskoj. Na 349 stranica
\ndonosi preko 300 ilustracija – fotografija, perspektivnih prikaza i
\narhitektonskih nacrta. Posebno va\u017ena je prvi put cjelovito objavljena
\ngrafi\u010dka i fotodokumentacija vezana uz sudjelovanje Radne grupe Zagreb na
\n\u010cetvrtom kongresu CIAM-a u Ateni 1933. godine, kao i do danas nepoznati
\nWeissmannovi projekti poput onih za \u0110a\u010dki oporavili\u0161ni dom ili Planinski
\nhotel. Glavnina ilustracija je iz Weissmannovog osobnog arhiva koji se \u010duva
\nu UBU Gallery u New Yorku, (Zbirka Marc Dessauce), Fondation Le Corbusier i
\narhiva Charlotte Perriand u Parizu.
\n 
\nKnjigu su financijski podr\u017eali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i \u0161porta,
\nGradski ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba, Ministarstvo
\nkulture i Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Istra\u017eivanje u
\nFondaciji Le Corbusier (FLC) u Parizu i arhivu gta ETH u Z\u00fcricha
\nstipendijama su podr\u017eali Vlada Republike Francuske i \u0160vicarska nacionalna
\nzaklada za znanost (SNSF).
\n 
\nKnjiga \u0107e se na promociji prodavati po promotivnoj cijeni.
\n 
\n 
\nO AUTORICI<\/p>\n

Tamara Bja\u017ei\u0107 Klarin ro\u0111ena je u Zagrebu. Diplomirala je na Arhitektonskom
\nfakultetu, a doktorirala na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog
\nfakulteta u Zagrebu. Od 2002. do 2015. godine radila je u Hrvatskoj
\nakademiji znanosti i umjetnosti Hrvatskom muzeju arhitekture. Od kolovoza
\n2015. znanstvena je suradnica u Institutu za povijest umjetnosti. Sudionica
\nje nekoliko znanstvenih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je niza
\nznanstvenih i stru\u010dnih radova, poglavlja u knjigama i leksikonskih jedinica.
\nSuautorica je izlo\u017ebenih kataloga i scenarija za dokumentarne filmove.
\nScenaristica je emisije Trikultura o arhitekturi i dizajnu Hrvatske
\ntelevizije.<\/p>\n

Dr\u017eala je predavanja na doktorskim studijima na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u
\nZ\u00fcrichu, Arhitektonskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu te
\nsudjelovala na brojnim konferencijama (IPU, Zagreb i Split; GHI, Hamburg;
\nIUAV, Venecija; Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu; MAO,
\nLjubljana itd.). Stipendistica je vlade Republike Francuske (2006.) i SNSF
\n(2014.). Zahvaljuju\u0107i potonjoj boravila je kao akademski gost na gta ETH u
\nZ\u00fcrichu.
\n 
\n \t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI HRVATSKI MUZEJ ARHITEKTURE   Predstavljanje knjige Tamare Bja\u017ei\u0107 Klarin ERNEST WEISSMANN: DRU\u0160TVENO ANGA\u017dIRANA ARHITEKTURA, 1926. – 1939. u \u010detvrtak, 10. o\u017eujka 2016. u 18,00 sati u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Strossmayerov trg 14, Zagreb     Knjigu i opus arhitekta predstavljaju   akademik ZVONKO KUSI\u0106 predsjednik Hrvatske […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3698,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-3691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3691"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3691\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}