{"id":3893,"date":"2016-04-25T12:21:36","date_gmt":"2016-04-25T10:21:36","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=3893"},"modified":"2016-04-25T12:21:36","modified_gmt":"2016-04-25T10:21:36","slug":"poziv-na-sudjelovanje-u-programu-radionice-artur-arhitektura-i-turizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2016\/04\/25\/poziv-na-sudjelovanje-u-programu-radionice-artur-arhitektura-i-turizam\/","title":{"rendered":"Poziv na sudjelovanje u programu radionice ARTUR (arhitektura i turizam)"},"content":{"rendered":"

\t\t\t\t 
\nGodi\u0161nja tema ARTURA 2016 je Rehabilitacija prostora a u splitskoj radionici, 29. travnja, 2016., otvorit \u0107e se pitanja vezana uz DEVASTACIJU prostora.<\/strong>
\nRadionica uklju\u010duje obilazak splitske obale, od isto\u010dne do zapadne. Posjetit \u0107e se Ba\u010dvice i Hotel Park, zgradu “Dalmacijavino” i Lazarete o kojima \u0107e govoriti doc. dr. sc. Snje\u017eana Perojevi\u0107, dipl.ing.arh. sa splitskog studija Arhitekture, Fakultet gra\u0111evinarstva, arhitekture i geodezije, te preko Rive do Hotela Marjan. U povratku do Kule, gdje \u0107e se odr\u017eati predavanje i radionica, kroz Dioklecijanovu pala\u010du provest \u0107e nas mr. sc. Goran Nik\u0161i\u0107, dipl.ing.arh. voditelj Odsjeka za staru gradsku jezgru, Grad Split, a nakratko \u0107emo se zaustaviti i u Hostelu Goli i Bosi.
\n 
\nRadionica ARTUR – DEVASTACIJA, Split uvr\u0161tena je u sustav Stru\u010dnog usavr\u0161avanja Hrvatske komore arhitekta.<\/p>\n

 
\n 
\nARTUR (Arhitektura i turizam) 2016.
\nRadionica DEVASTACIJA, Split, 29. travanj, 2016.<\/strong>
\n 
\n\"1\"<\/a>
\n 
\nDEVASTACIJA
\n[lat. devastatio: pusto\u0161enje, uni\u0161tavanje, razaranje]\n

 
\nTema: Turizam kao uzurpator prostora. Negativi aspekti turisti\u010dkog developmenta. Primjeri turizmom devastiranih prostora u razli\u010ditim mjerilima (npr. stihijska izgradnja, apartmanizacija, uzurpacija javnog dobra, betonizacija obale, degradacija identiteta destinacije itd.).<\/p>\n

Pitanja: Da li nas inkomodira devastirani turisti\u010dki prostor? Tko je odgovoran za na\u010dinjenu devastaciju? Da li je mogu\u0107a rehabilitacija devastiranog turisti\u010dkog prostora? Tko bi trebao platiti sanaciju \u0161tete? Da li rehabilitacija turisti\u010dkog prostora omogu\u0107ava pokretanje novog razvojnog ciklusa u turizmu?<\/strong>
\n 
\n\"2\"<\/a><\/p>\n

 
\nKroz radionicu, ARTUR promovira ideju ponovnog kori\u0161tenja postoje\u0107ih prostora koji su u tranziciji izgubili namjenu, izgubili se u zbrci imovinsko-pravnih odnosa, dionika u prostoru i siroma\u0161tvu. Arhitekti kao i drugi medijatori u mre\u017ei \u0161irih dru\u0161tvenih i kulturnih procesa, oslonjeni na vlastitu disciplinarnu intuiciju i inteligenciju, u zate\u010denoj situaciji promi\u0161ljaju blokirane projekte u \u017eelji da postanu akteri i katalizatori promjena.
\nPredstavit \u0107emo projekte koji se bave arhitektonskom rehabilitacijom uva\u017eavaju\u0107i atraktivnosti prirodne i kulturne ba\u0161tine koji pove\u0107avaju na taj na\u010din njihovu kvalitetu i tr\u017ei\u0161nu vrijednost.
\n 
\n 
\nREHABILITACIJA PROSTORA I OBJEKATA U TURIZMU<\/strong>
\n 
\n\"3\"<\/a>
\n  <\/p>\n

Rehabilitacija (uspostavljanje; povrat izgubljenih prava; vra\u0107anje u prija\u0161nje stanje; vra\u0107anje dobrog glasa) prostora istra\u017euje uzroke i posljedice – razloge zapu\u0161tanja turisti\u010dkih prostora.<\/strong> Ponajvi\u0161e se pri tome bavi javnim zapu\u0161tenim prostorima, analiziraju\u0107i ih kroz ekonomsko-politi\u010dke i dru\u0161tveno-socijalne promjene koje su utjecale na potrebu revizije i stvaranje novih razvojnih modela turizma. Pri tome se tako\u0111er ispituje okvir promjena kroz pitanje zakonodavstva i vlasni\u0161tva, koje je dovelo do investiranja i upravljanja kroz druga\u010dije kanale i na druga\u010dije na\u010dine.
\n 
\n\"4\"<\/a>
\nDalmacijavino, foto Du\u0161ka Boban, preuzeto s pogledaj.to, gdje se nalazi intervju s Du\u0161kom Boban,
\numjetnicom i aktivisticom inicijative Za Marjan, u kojem autorica predla\u017ee da zgrada
\nDalmacijavina udomi novi splitski Muzej mora<\/em>
\n 
\n\"5\"<\/a>
\n 
\n <\/p>\n

PROGRAM
\n 
\nNakon obilaska lokacija, u Sjeverozapadnoj kuli Dioklecijanove pala\u010de, (Bosanska 4) odr\u017eat \u0107e se predavanja i radionica, na kojoj \u0107e se u interdisciplinarnim grupama razgovarati o pitanjima devastacije prostora zanemarivanjem kao i recentnom gradnjom, te koje su mogu\u0107e metode ili na\u010dini njegove rehabilitacije. <\/p>\n

 
\npredavanja:<\/strong>
\nDoc.dr.sc. Snje\u017eana Perojevi\u0107, dipl.ing.arh.:
\nSplit – prostor \u201eDalmacijavina\u201c i Lazareta – geneza, ograni\u010denja i mogu\u0107nosti<\/strong>
\n 
\n 
\n\"6\"<\/a><\/p>\n

Zgrada \u201eDalmacijavina\u201c 1962-68 (iz konzervatorskog elaborata \u201eZgrada Dalmacijavina\u201c Studija povijesnog razvoja sa valorizacijom dijelova gra\u0111evine, o\u017eujak 2015; autor: Snje\u017eana Perojevi\u0107, suradnici: Branislav Trifunovi\u0107 i Ned\u017ead Lugi\u0107)<\/em>
\n 
\nZgrada \u201eDalmacijavina\u201c prema projektu Stanka Fabrisa, izgra\u0111ena je po\u010detkom 60-ih godina 20. stolje\u0107a. Do polovine 70-ih do\u017eivjela je nekoliko dogradnji te je pove\u0107ana prema jugu za 100%. Danas vi\u0161e nije u funkciji te se sustavno vandalski uni\u0161tava.
\nPod privremenom je za\u0161titom Ministarstva kulture, a Konzervatorski elaborat izra\u0111en u o\u017eujku 2015, kojim je izvr\u0161ena njena valorizacija i dan prijedlog mjera za\u0161tite, prihva\u0107en je od strane Konzervatorskog odjela u Splitu.
\nOd samog po\u010detka u projektu je bila prisutne ideja povezivanja posljednje eta\u017ee s nivoom Katalini\u0107a brijega te njena javna namjena \u0161to je osobito valorizirano, ba\u0161 kao i pretpostavljena mogu\u0107nost uspostave pje\u0161a\u010dke veze luka – zgrada \u201eDalmacijavina\u201c – Katalini\u0107a brijeg.<\/p>\n

 
\n\"7\"<\/a>
\n Prostor isto\u010dnog dijela splitske luke (u prvom planu \u201eDalmacijavino\u201c, u dnu luke – prostor Lazareta, nepoznat autor)<\/em>
\n  
\nSplitski Lazaret<\/strong> je kao sklop, vi\u0161e me\u0111usobno odijeljenih, ali povezanih objekata, gra\u0111en u vi\u0161e navrata od kraja 16. stolje\u0107a do tridesetih godina 17. stolje\u0107a. Zauzimao je veliku povr\u0161inu ju\u017eno i jugoisto\u010dno od povijesne jezgre Splita. U to vrijeme svojeg najintenzivnijeg djelovanja, kao skala i karantena, odigrao je izuzetnu ulogu za grad Split. Naime, Venecija je ostvarivala toliku dobit od trgovine kroz Lazaret da je odlu\u010dila utvrditi grad suvremenim bastionskim utvr\u0111enjima kako bi ga sa\u010duvala od turskog osvajanja. Povijesne okolnosti dovele su do propasti njegove izvorne funkcije, a time i do brojnih prostornih transformacija i ru\u0161enja dijela sklopa. Zna\u010dajno je o\u0161te\u0107en u bombardiranju u II. svjetskom ratu te nakon njega u cijelosti uklonjen. Na dijelu prostora kojeg je zauzimao izgra\u0111ena je 1968 \u201eTuristi\u010dka pala\u010da\u201c po projektu \u010c. Rendi\u0107a, gra\u0111evina predvi\u0111enog vijeka trajanja od desetak godine. Po\u010detkom 2016. godine, obnavlja se pod za\u0161titom Konzervatorskog odjela u Splitu te projektu D. Stubnje.
\n 
\nDoc.dr.sc. Snje\u017eana Perojevi\u0107,<\/strong> dipl.ing.arh. radi na studiju Arhitekture splitskog FGAG (Fakultet gra\u0111evinarstva, arhitekture i geodezije), na predmetima vezanim uz povijest arhitekture i umjetnosti te Za\u0161titu i obnovu graditeljskog naslije\u0111a. U nastavnom radu osobitu pa\u017enju posve\u0107uje problematici interveniranja novom arhitekturom u razli\u010ditim povijesno-prostornim kontekstima, uklju\u010duju\u0107i prenamjene i dogradnje povijesnih gra\u0111evina, ali i industrijske arhitekture. Stavlja naglasak na zna\u010denje prou\u010davanja i valorizacije povijesne arhitekture i njenih dosega u svim aspektima graditeljstva te posljedi\u010dno mogu\u0107u primjenu tradicijskih rje\u0161enja na suvremenu arhitektonsku djelatnost.
\nBavi se i znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radom s te\u017ei\u0161tem na istra\u017eivanju Dioklecijanove pala\u010de, anti\u010dkog vodnog sustava, prostornog razvoja i sustava obrane grada Splita, posebno razdoblja pod upravom Mle\u010dana te stru\u010dnim radom u podru\u010dju za\u0161tite i obnove graditeljske ba\u0161tine.
\n 
\n 
\npredavanje:
\nmr. sc. Goran Nik\u0161i\u0107, dipl.ing.arh: Turizam u splitskoj povijesnoj jezgri \u2013 problemi, izazovi i prigode<\/strong>
\n 
\n\"8\"<\/a><\/p>\n

Dioklecijanova pala\u010da, Split, fotografije prije i poslije uklanjanja reklama, izvor Goran Nik\u0161i\u0107<\/em>
\n 
\n mr. sc. Goran Nik\u0161i\u0107, dipl.ing.arh.<\/strong><\/p>\n

Od 1996. godine, kao konzervator odgovoran za splitsku povijesnu jezgru, osim zahvata na najzna\u010dajnijim gra\u0111evinama Dioklecijanove pala\u010de (katedrala, krstionica, Zlatna vrata, Peristil) zaokupljen je problemima obnove i odr\u017eavanja gra\u0111evinskog fonda, komunalne infrastrukture i kvalitete \u017eivota u jezgri.Od 2006. godine sli\u010dnim problemima se nastavio baviti na polo\u017eaju voditelja Slu\u017ebe (danas Odsjeka) za staru gradsku jezgru u sklopu gradske administracije. U tome se zna\u010dajem izdvaja vo\u0111enje projekata signalizacijsko-informacijskog sustava te Plana upravljanja povijesnom jezgrom i podrumima Dioklecijanove pala\u010de.U svojem konzervatorskom radu osobitu pozornost je pridavao primjeni tradicionalnih materijala i tehnika u konzervaciji graditeljske ba\u0161tine, ali se zalagao i za uvo\u0111enje najsuvremenijih konzervatorsko-restauratorskih tehnologija poput laserskog \u010di\u0161\u0107enja kamena. Znanstveni interes je usko vezao uz konzervatorski posao, pa su tekstovi koje je publicirao mahom nastali kao rezultat istra\u017eivanja prije i za vrijeme zahvata na graditeljskoj ba\u0161tini.
\nO konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na Peristilu struka mu je dala svoju ocjenu \u2013 Nagradu Vicko Andri\u0107 za izvanredna postignu\u0107a u podru\u010dju za\u0161tite kulturne ba\u0161tine u Hrvatskoj.
\n 
\n 
\nJavni razgovor: Oprostorenje jadranskog turizma<\/strong>
\n  
\n\"10\"<\/a>
\n 
\nDru\u0161tvena uloga postornog planiranja nestala je s promjenom paradigme, ali manifestacije planerskih praksi iz prethodnog sustava jo\u0161 uvijek sna\u017eno odre\u0111uju prostor. Iskustvo samog procesa planiranja, iako danas nije primjenjivo u potpunosti, sadr\u017ei vitalne alate kojih se vrijedno podsjetiti. Instrumentarij imanentan arhitektima, a u ulozi o\u010duvanja integriteta ba\u0161tinjenog obalnog prostora, ali i ba\u0161tinjenog pristupa tom prostoru, postoji. Planiranje turisti\u010dkih prostora je, kona\u010dno, planiranje rezilijentnog okvira u kojem niz faktora izvan arhitektonske struke treba na\u0107i svoj poligon rasta.<\/p>\n

 
\n 
\nSudionici:
\nDiana Magdi\u0107, urbana sociologinja<\/strong><\/p>\n

Diana Magdi\u0107, urbana sociologinja, istra\u017eiva\u010dica, aktivistica, novinarka i kriti\u010darka arhitekture, predsjednica Udruge TESERAKT za interdiciplinarna istra\u017eivanja. Anga\u017eirana na nekoliko projekata aktivne za\u0161tite moderne arhitekture i urbanizma: Trogirska kronotopija (2011), Tre\u0107i korijen od -Split (2012), Motel Trogir (2012 – ), Me\u0111uprostori (2014), Ivo Radi\u0107: Papandopulova (2015 – ). Pi\u0161e za \u010dasopis \u010covjek i prostor te web-portale pogledaj.to i STav.
\n 
\nDafne Berc, dipl.ing. arh.<\/strong><\/p>\n

Dafne Berc je arhitektica iz Zagreba, \u0161kolovana i na Berlage Institute u Amsterdamu te na Universidad Polit\u00e9cnica de Catalunya u Barceloni. Znatan dio svog radnog anga\u017emana posvetila je prou\u010davanju prostornih problematika dru\u0161tveno-ekonomske razvojne sfere – izme\u0111u ostalog, strukturnim analizama turisti\u010dkih krajolika sjevernog (europskog) Mediterana i obale Hrvatske. Autor i koautor je istra\u017eivanja, studija, \u010dlanaka i publikacija te voditelj radionica u suradnji sa znanstvenim institucijama, stru\u010dnim i organizacijama nezavisne kulture u zemlji i inozemstvu.
\n <\/p>\n

Dinko Pera\u010di\u0107, dipl.ing. arh.<\/strong> <\/p>\n

Dinko Pera\u010di\u0107, arhitekt, magistrirao na Institutu za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) u Barceloni sa temom \u201eHypereurope \u2013 An emergent territory\u201d, Osnivac\u02c7 je Platforme 9,81 \u2013 udruge za arhitektonska istra\u017eivanja i partner u arhitektonskom uredu ARP. Bavi se projektima vezanim za kulturu, turizam i urbano planiranje. Osvojio je vi\u0161e nagrada na arhitektonskim natje\u010dajima u Hrvatskoj. Od 2008. godine radi kao asistent na Arhitektonskom fakultetu u Splitu, a od 2014. kao gostuju\u0107i nastavnik na katedri za Arhitektonsko projektiranje. Dobitnik je druge nagrade Salona arhitekture 2006. godine s R. \u0160ilje za novi pristup arhitektonskim praksama za projekt Gra\u0111evinskog fakulteta u Osijeku i druge nagrade 2009. godine s Mirandom Velja\u010di\u0107 za projekt revitalizacije Doma mladih koji je izlagan na izlo\u017ebama u New Yorku, Rimu i Montpellieru. Svoje arhitektonske i umjetni\u010dke projekte zajedno s Mirandom Velja\u010di\u0107 izlagao je na nizu doma\u0107ih i me\u0111unarodnih izlo\u017ebi.
\nOvogodi\u0161nji predstavnik Hrvatske na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture (s Mirandom Velja\u010di\u0107, Eminom Vi\u0161nji\u0107 i Slavenom Toljem) gdje \u0107e nastupiti s projektom \u201cWe need it-we do it \/ to trebamo-to radimo\u201d .
\n 
\nNa radionici ARTUR arhitekt Dinko Pera\u010di\u0107 predstavit \u0107e studiju slu\u010daja Hotel Jadran u Tu\u010depima.
\n 
\n\"11\"<\/a>
\nBranko Bon: Hotel Jadran, Tu\u010depi, gra\u0111en 1948-1954. fotografija preuzeta iz \u010dlanka pogledaj.to<\/em><\/p>\n

 
\n 
\n 
\nInteraktivna interdisciplinarna radionica DEVASTACIJA za gra\u0111anstvo i struke<\/strong><\/p>\n

 
\n\"12\"<\/a>
\n 
\nU radionici analiziramo procese i primjere u kojima prepoznajemo znatne potencijale (Dalmacijavino, Lazareti) s ciljem postavljanja rehabilitacijskih smjernica i kriterija. Pitanje je kako \u0161to bolje razviti i o\u010duvati postoje\u0107a turisti\u010dka podru\u010dja kao ekonomske i kulturne izvore, a da ostanu dostupni svima, kako valorizirati turisti\u010dku arhitektonsku ba\u0161tinu koja posjeduje visoku arhitektonsku vrijednost. Isto je tako pitanje kako rehabilitirati prostor koji je izgradnjom devastiran. Postoji li uop\u0107e mogu\u0107nost i kakve rehabilitacije? Name\u0107e se pitanje kako pomiriti dana\u0161nje povlastice turisti\u010dkog businessa i o\u010duvanja, revitalizacije zapu\u0161tenog ili devastiranog prostora \u010diji turisti\u010dki potencijal i vrijednost su neupitni.
\n 
\n  
\n 
\nArhitektura i turizam 2016.
\nREHABILITACIJA PROSTORA
\n 
\nRadionica DEVASTACIJA, 29. travanj, 2016., Split
\n 
\nAGENDA:<\/strong>
\n 
\n\"123\"<\/a>
\n 
\nSvi zainteresirani za sudjelovanje se prijavljuju putem prijavnice.<\/a>
\n  
\n 
\n 
\nObavje\u0161tavamo Vas kako je rok za prijavu projekta i idejnih rje\u0161enja za Nagradu ARTUR 2015 je 20. svibnja 2016.<\/strong>, te Vas pozivamo na sudjelovanje.
\nNAGRADA ARTUR identificira najbolje prakse, odr\u017eivih i dobro planiranih, integriranih arhitektonskih realizacija. Posebna pa\u017enja usmjerena je na projekte koji koriste participativne procese u pripremi i realizaciji intervencija, te uklju\u010duju lokalnu zajednicu, gra\u0111ane, turisti\u010dke zajednice i druge organizacije, te podr\u017eavaju multidisciplinarni pristup. Svrha programa ARTUR usmjerena je na prevladavanje postoje\u0107ih nedostataka i problema vezanih za prostor i turizam, \u010diji su dugoro\u010dni ciljevi ja\u010danje uloge dizajna, arhitekture i urbanizma, kao i doprinosa drugih kulturnih djelatnosti i struka u odr\u017eivom razvoju turizma.
\nPravo podno\u0161enja prijava na temelju ovoga Poziva imaju arhitekti, urbanisti, arhitektonski uredi, turisti\u010dke zajednice, udruge, jedinice lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, konzervatori, stru\u010dnjaci za za\u0161titu okoli\u0161a, privatni investitori i drugi dionici koji djeluju u prostoru arhitekture i turizma.
\nNagrada ARTUR odnosi se na projekte i realizacije od 2006. – 2016.
\nStru\u010dni interdisciplinarni ocjenjiva\u010dki sud vr\u0161i selekciju najboljih radova za izlo\u017ebu ARTUR, te dodjeljuje nagradu ARTUR uzimaju\u0107i u obzir slijede\u0107e kriterije:
\ndoprinos prepoznatljivosti, autenti\u010dnosti, identitetu hrvatske turisti\u010dke ponude (regionalne karakteristike, suvremene interpretacije ali i o\u010duvanje i revitalizaciju arhitektonske ba\u0161tine)
\ndoprinos kvaliteti prostora (kvalitetne dizajnerske, umjetni\u010dke, urbanisti\u010dke i arhitektonske intervencije)
\ncjelovitost i interdisciplinarnost u procesu osmi\u0161ljavanja projekata koji uklju\u010duju stru\u010dnjake iz podru\u010dja dizajna, arhitekture, sociologije, ekonomije i drugih srodnih struka
\no\u010duvanje okoli\u0161a, ekolo\u0161ka osvije\u0161tenost, dru\u0161tvena i ekonomska odr\u017eivost
\ninovativnost i kreativnost u planiranju, pristupu i ponudi
\n\u010clanovi ocjenjiva\u010dkoj suda su uva\u017eeni stru\u010dnjaci iz podru\u010dja arhitekture, turizma, razvoja destinacija, strate\u0161kog planiranja i medija.
\n 
\nPrijave se podnose putem interneta na odgovaraju\u0107im obrascima koji su dostupni na stranicama Dru\u0161tva arhitekata Zagreba www.d-a-z.hr<\/a>. Popunjene prijavnice sa svim prilozima predlagatelji trebaju poslati na adresu artur@d-a-z.hr<\/a>.
\nDodjela Nagrade ARTUR odr\u017eat \u0107e se u sklopu godi\u0161nje Konferencije ARTUR u lipnju 2016. u Zagrebu.
\nVi\u0161e informacija o projektu pro\u010ditajte na www.d-a-z.hr<\/a>.<\/p>\n

 
\nOrganizacija: Dru\u0161tvo arhitekata Zagreba
\nARTUR tim: Ana Mr\u0111a, Iva Rukavina, Andreja Ilijani\u0107, Aleksandra Uhernik \u0110ur\u0111ek , Sun\u010dana Rapai\u0107, Ana Marendi\u0107, Davorka Peri\u0107
\n 
\nPartner: Institut za turizam
\nPotpora: Grad Zagreb \u2013 Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport, Ministarstvo kulture, Turisti\u010dka zajednica grada Zagreba
\n  <\/p>\n

 
\nARTUR<\/strong> je program koji je iniciralo Dru\u0161tvo arhitekata Zagreba i pokrenulo u suradnji s Institutom za turizam i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, te Dru\u0161tvima arhitekata Zadra, Dubrovnika i Istre \u010diji su dugoro\u010dni ciljevi usmjereni na prevladavanje postoje\u0107ih nedostataka i problema veznih za prostor i turizam.
\n 
\nU 2014. godini s temom grad i regija kroz program ARTUR preispitali smo obalni dio Hrvatske te utjecaje grada na regiju s turisti\u010dko sociolo\u0161kog aspekta te refleksije na prostor u Zadru, Dubrovniku i Puli.
\nU 2015. godinu ARTUR se bavili smo se kontinentalnom Hrvatskom uzimaju\u0107i u obzir potpuno razli\u010dite karakteristike kontinentalnog turizma, a sve kako bismo prikazali koje sve na\u010dine i tipove turizma zaista imamo te potencijale koji se iz njih nastaju, bazirane na principu odr\u017eivosti te savjesnog i pametnog planiranja prostora kao osnove cjelogodi\u0161njeg turizma. Program se bavi podizanjem svijesti o neophodnosti projektiranja po\u0161tuju\u0107i i implementiraju\u0107i sve zakonitosti kori\u0161tenja obnovljivih izvora energije i bioklimatskog dizajna, s obzirom da je turisti\u010dki segment privrede jedan od najve\u0107ih potro\u0161a\u010da energije. Namjera je pribli\u017eiti alate i metode usmjerene na u\u010dinkovito kori\u0161tenje energije, po\u0161tuju\u0107i i promoviraju\u0107i Nacionalne ciljeve za smanjenje koli\u010dine CO2 do 2030 god kao i energetske u\u010dinkovitosti.
\n 
\n \t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Godi\u0161nja tema ARTURA 2016 je Rehabilitacija prostora a u splitskoj radionici, 29. travnja, 2016., otvorit \u0107e se pitanja vezana uz DEVASTACIJU prostora. Radionica uklju\u010duje obilazak splitske obale, od isto\u010dne do zapadne. Posjetit \u0107e se Ba\u010dvice i Hotel Park, zgradu “Dalmacijavino” i Lazarete o kojima \u0107e govoriti doc. dr. sc. Snje\u017eana Perojevi\u0107, dipl.ing.arh. sa splitskog […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3914,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-3893","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3893","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3893"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3893\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3893"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3893"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3893"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}