{"id":4883,"date":"2017-03-09T10:50:01","date_gmt":"2017-03-09T09:50:01","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=4883"},"modified":"2017-03-09T10:50:01","modified_gmt":"2017-03-09T09:50:01","slug":"istrazivanje-i-obnova-sibenskih-novovjekovnih-tvrdava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2017\/03\/09\/istrazivanje-i-obnova-sibenskih-novovjekovnih-tvrdava\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje i obnova \u0161ibenskih novovjekovnih tvr\u0111ava"},"content":{"rendered":"

\t\t\t\t 
\nPredavanje iz 12. ciklusa programa Arhitektura i naslije\u0111e pod nazivom “Istra\u017eivanje i obnova \u0161ibenskih novovjekovnih tvr\u0111ava” odr\u017eat \u0107e dr.sc. Ivo Glava\u0161, 09. o\u017eujka 2017. godine u 18h, u prostorima Dru\u0161tva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1.<\/strong>
\n 
\nSrednjovjekovni \u0161ibenski fortifikacijski sustav znatno je unaprije\u0111en i nadogra\u0111en u ranom novom vijeku kako bi se u\u017ei prostor grada obranio od osmanske prijetnje iz zale\u0111a i s mora. Ve\u0107 krajem srednjeg vijeka, polovinom 15. stolje\u0107a oja\u010dani su gradski bedemi i kule kako bi mogli odoljeti artiljerijskom vatrenom oru\u017eju. Odre\u0111ene adaptacije po\u010detkom novog vijeka mogu se pratiti i na ka\u0161telu sv. Mihovila. Po\u010detkom katastrofalnog Kandijskog rata (1645. \u2013 1669.) izme\u0111u Venecije i Osmanskog Carstva grade se potpuno nova \u0161ibenska Velika kopnena vrata te tvr\u0111ave sv. Ivana i Barone koje su trebale osigurati vitalne uzvisine iznad grada \u0160ibenika. U drugoj fazi Kandijskog rata, za vrijeme generalnog providura Antonija Bernarda (1656. \u2013 1660.) na postoje\u0107e gradske bedeme na isto\u010dnoj strani dogra\u0111uju se dva ve\u0107a bastiona, bastion Bernardi i bastion sv. Katarine. U posljednje vrijeme na klju\u010dnim elementima \u0161ibenskog fortifikacijskog sustava vr\u0161e se konzervatorsko-restauratorski radovi, uglavnom u okvirima europskih projekata. Vidjet \u0107emo kakav je odnos nove namjene u tvr\u0111avama, koje su svoju primarnu obrambenu funkciju odavno izgubile, i izvorne strukture spomenika te koje su nove spoznaje o \u0161ibenskim fortifikacijama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka posljedica arheolo\u0161kih i konzervatorskih istra\u017eivanja.
\n 
\n\"OLYMPUS<\/a>\n 
\n\"OLYMPUS<\/a>\n 
\n\"OLYMPUS<\/a>\n 
\n\"OLYMPUS<\/a>\n 
\nDr. sc. Ivo Glava\u0161<\/strong> ro\u0111en je u \u0160ibeniku 1964. godine gdje zavr\u0161ava osnovnu i srednju \u0161kolu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru studirao je povijest i povijest umjetnosti i diplomirao 1989. godine na Odsjeku za povijest temom \u02ddCrkvena organizacija u ostrogotskoj Dalmaciji s posebnim obzirom na topografska pitanja\u02dd. Od 1990. godine radi kao konzervator u Konzervatorskom odjelu u \u0160ibeniku. Reformirani bolonjski doktorski studij anti\u010dke arheologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru upisao je u listopadu 2009. godine specijaliziraju\u0107i se za teme iz rimske provincijalne arheologije. Pod vodstvom akademika Nenada Cambija i mentora prof. dr. \u017deljka Mileti\u0107a, u sklopu doktorskog istra\u017eivanja, sudjeluje u znanstvenom projektu iskapanja na prostoru nekada\u0161njeg rimskog legijskog logora u Burnumu (Ivo\u0161evci kod Kistanja). U velja\u010di 2015. godine na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru doktorirao je obranom teze pod naslovom \u02ddVojno zna\u010denje cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji za principata\u02dd. Autor je niza znanstvenih radova u relevantnim \u010dasopisima od koji su neki indeksirani u najzna\u010dajnijim inozemnim citatnim bazama Scopus i Web of Science. Objavljuje znanstvene i stru\u010dne radove iz podru\u010dja arheologije i kulturne povijesti. Krajem 2016. godine iz tiska mu je iza\u0161la knjiga pod naslovom \u02ddKonzularni beneficijariji u rimskoj provinciji Dalmaciji\u02dd. Sudionik je brojnih me\u0111unarodnih znanstvenih i stru\u010dnih skupova (Zagreb, Zadar, \u0160ibenik, Innsbruck, Trenta, itd.) na kojima je imao izlaganja posve\u0107ena temama povezanim s rimskom vojskom, prometnicama i teritorijalno-administrativnim ustrojem rimske provincije Dalmacije te izlaganja povezana s novovjekovnom fortifikacijskom arhitekturom. U svojim radovima o fortifikacijama, znanstvenoj javnosti prezentira dosad potpuno neobra\u0111eni sustav utvrda, ka\u0161tela i zaklona u nekada\u0161njem \u0161ibenskom distriktu na kraju 15. i po\u010detku 16. stolje\u0107a koji je gra\u0111en za obranu od Osmanlija te novovjekovne adaptacije na srednjovjekovnim tvr\u0111avama (tvr\u0111ava sv. Mihovila u \u0160ibeniku) \u0161to predstavlja iskorak u prou\u010davanju novovjekovnih fortifikacija na prostoru \u0160ibenika. Kao konzervator radio je na razli\u010ditim poslovima od pokretnih spomenika (umjetni\u010dki predmeti, crkveni inventari i arhivi), preko suradnje na izradi najslo\u017eenije vrste prostornih planova kroz konzervatorske podloge (konzervatorska podloga za Generalni urbanisti\u010dki plan \u0160ibenika, prostorni planovi op\u0107ina i gradova u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji) do nadzora nad konzervatorsko-restauratorskim radovima na javnim, sakralnim, arheolo\u0161kim i fortifikacijskim spomenicima (tvr\u0111ave Barone, sv. Ivana i tvr\u0111ava sv. Nikole) na podru\u010dju nadle\u017enosti Konzervatorskog odjela u \u0160ibeniku.
\n  <\/p>\n

 
\nPredavanje se u Programu SU-a HKA-a vrednuje s tri sata iz podru\u010dja<\/p>\n

C GRA\u0110ENJE, ODR\u017dIVA GRADNJA I KONTEKST<\/p>\n

C3.1 Naslje\u0111e<\/p>\n

C3.2 Rekonstrukcija<\/p>\n

 
\n izvor: DAZ<\/a>
\n 
\n \t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Predavanje iz 12. ciklusa programa Arhitektura i naslije\u0111e pod nazivom “Istra\u017eivanje i obnova \u0161ibenskih novovjekovnih tvr\u0111ava” odr\u017eat \u0107e dr.sc. Ivo Glava\u0161, 09. o\u017eujka 2017. godine u 18h, u prostorima Dru\u0161tva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1.   Srednjovjekovni \u0161ibenski fortifikacijski sustav znatno je unaprije\u0111en i nadogra\u0111en u ranom novom vijeku kako bi se […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4922,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-4883","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4883"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4883\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}