{"id":4913,"date":"2017-03-09T12:54:56","date_gmt":"2017-03-09T11:54:56","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=4913"},"modified":"2017-03-09T12:54:56","modified_gmt":"2017-03-09T11:54:56","slug":"akademik-nikola-basic-ljudi-i-prostor-nase-su-najvece-vrijednosti-koje-stalno-zanemarujemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2017\/03\/09\/akademik-nikola-basic-ljudi-i-prostor-nase-su-najvece-vrijednosti-koje-stalno-zanemarujemo\/","title":{"rendered":"Akademik Nikola Ba\u0161i\u0107: Ljudi i prostor na\u0161e su najve\u0107e vrijednosti koje stalno zanemarujemo!"},"content":{"rendered":"<p>\t\t\t\t&nbsp;<br \/>\n<strong>U razgovoru koji je u zadarskoj knji\u017eari Verbum vodio o svojim temeljnim projektnim vizijama i kriterijima, ugledni arhitekt i akademik je o\u0161tro kritizirao \u201eprostituciju\u201c u kojoj investitorima prodajemo na\u0161e najatraktivnije dijelove prostora, te prirodnih i kulturnih vrednota.<\/strong><br \/>\n&nbsp;<br \/>\n<a href=\"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/DSC07125_Custom.jpg\" rel=\"attachment wp-att-4914\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/DSC07125_Custom.jpg\" alt=\"DSC07125_Custom\" width=\"700\" height=\"525\" class=\"alignnone size-full wp-image-4914\" \/><\/a><br \/>\n&nbsp;<br \/>\nLjudi su najvrjednija \u201esupstanca\u201c na\u0161e zemlje, a prostor je odmah sljede\u0107i po vrijednosti. Treba nam svijesti i volje da korist od prostora i gra\u0111enja u njemu ide zajednici, me\u0111utim, da bi udovoljili nekakvoj ekskluzivnosti u turisti\u010dkom razvoju stvaramo, na volju investitora, nekakve oaze isklju\u010divosti. U njima promoviramo nekakve nestvarne paralelne \u017eivote za goste, sive zone doga\u0111anja, koje ne odgovaraju na\u0161im izvornim \u017eivotima, obi\u010dajima i autenti\u010dnom prostoru i \u017eivljenju! \u2013 istakao je, me\u0111u ostalim, ugledni arhitekt i akademik Nikola Ba\u0161i\u0107 na dru\u017eenju s gra\u0111anima u okviru Ve\u010deri u zadarskoj knji\u017eari Verbum, u kojoj se po tradiciji razgovara s poznatim i priznatim stru\u010dnjacima i kreativcima iz raznih podru\u010dja bliskim knji\u017eevnosti, umjetnosti i kulturi.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\nDakako, izbor zadarskog arhitekta i akademika nije slu\u010dajan, a voditeljica razgovora Ines Grbi\u0107 vje\u0161to i zanimljivo je postavljala pitanja vezana uz struku i preokupacije Nikole Ba\u0161i\u0107a, ali i zanimljive detalje i opaske vezane uz njegovo stvaranje i status u  podru\u010dju arhitekture i gra\u0111evinarstva. Stoga su pitanja vezana uz jedno od klju\u010dnih razvojnih oblasti u Hrvatskoj \u2013 turizam, turisti\u010dka arhitektura, gra\u0111enje i kori\u0161tenje prostora u cilju razvoja turisti\u010dke djelatnosti iznjedrila i neke od najzanimljivijih odgovora. Prema rije\u010dima akademika Ba\u0161i\u0107a, problem je \u0161to se interesima pa i hirovima investitora previ\u0161e izlazi u susret, bez odgovaraju\u0107e za\u0161tite prostornih i prirodnih vrijednosti u priobalja, ali i unutra\u0161njosti Hrvatske.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\nU tome je Nikola Ba\u0161i\u0107 i vrlo izravan, on puko prodavanje prostora i vrhunskih lokacija za novac, gotovo i bez ikakvih uvjeta i ograni\u010denja u njihovoj destrukciji i preoblikovanju, naprosto i zove (arhitektonskom i gra\u0111evinskom) prostitucijom. Nije zagovaratelj takve tr\u017ei\u0161ne prostitucije, (pro)davanja za (jeftini) novac i kada puka zarada predstavlja prakti\u010dki jedini i glavni razlog intervencija u prostoru i turisti\u010dkim lokalitetima.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n<strong>Nisam za ekskluzivizam koji name\u0107e surogate \u017eivota<\/strong><br \/>\n-Smatram upitnim i obrazlo\u017eenja da se takvim na\u010dinom na\u0161a zemlja vi\u0161estruko promovira \u2013 mislim da se u nekim slu\u010dajevima kao \u0161to je Dubrovnik i nemamo vi\u0161e \u0161to puno dodatno promovirati u turisti\u010dkoj djelatnosti, jer su na\u0161e vrline i prednosti dobro poznate. Posebno jer ne njegujemo izvorno i postoje\u0107e, tradicionalno naslje\u0111e, ve\u0107 gradimo i razvijamo nekakve surogate, stvaramo arhitekturu poput la\u017ene scene za la\u017ene doga\u0111aje. U arhitekturi i gra\u0111enju onda name\u0107emo i ono \u0161to nam ne pripada, to je svojevrsni \u201edemokratizirani luksuz\u201c, ali sve manje je na\u0161a bogata i pitoreskna Hrvatska \u2013 istakao je Ba\u0161i\u0107.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\nOdgovaraju\u0107i na pitanja vezana uz svoje projekte, najprije je istakao Putni\u010dki terminal u zadarskoj luci Ga\u017eenica za kojeg je naglasio da je \u201espa\u0161en od megalomanskih apetita\u201c, te \u010dinjenice da je pro\u0161la vlast minorizirala izvorno zami\u0161ljene projektne vizije, a on sam sveden na kolateralnu \u017ertvu politi\u010dkih obra\u010duna. Sada se, kazao je Ba\u0161i\u0107, stvari kre\u0107u na bolje, zahvaljuju\u0107i i podr\u0161ci gradona\u010delnika Kalmete, premda su neke stvari nepovratno izgubljene. Pod tim podrazumijeva preinaku u kojoj vi\u0161e nema mjesta za veliko parkirali\u0161te ispod terminala u kojima bi se mogla ostavljati vozila, a do povr\u0161ine bi putnike vodili eskalatori i liftovi. Time bi se dobilo na prostoru iznad, a tamo je nestao, \u010dini se, i dio projekta velike zgrade budu\u0107eg poslovnog centra radi parkirali\u0161ta \u0161to je ugrozilo i pove\u0107anje vrijednosti tog prostora. Tome treba pridodati i ideju da cijeli krov povr\u0161ine od kojih deset tisu\u0107a \u010detvornih metara bude prekriven foto naponskim \u0107elijama \u0161to bi predstavljalo i najve\u0107u solarnu energanu u Hrvatskoj.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n<strong>Komplementarnost prostora, infrastrukture i osobitosti Zadra, \u0160ibenika i Splita<\/strong><br \/>\nProjekt tzv. Tripolisa, odnosno povezivanja infrastrukture i funkcionalnosti urbanih cjelina Zadra, \u0160ibenika i Splita u tzv. Dalmapolis nije utopijski \u2013 naglasio je Nikola Ba\u0161i\u0107, i ne ugro\u017eava ni\u010diju autonomiju. Ovaj projekt insistira na komplementarnosti tri urbana sistema, kao i projekte Vrata Zadra, \u0161ibensku okomicu i splitski razvoj, a donosi i ravnote\u017eu u urbani prostor cijele Hrvatske jer donekle decentralizira monopol Zagreba i pripadaju\u0107eg okru\u017eja, te promovira dalmatinske i obalne gradove i razvoj. Kod Zadra 2, ulaza prema \u0160ibeniku i Dugopolja, autocesta se bli\u017ei urbanim sredi\u0161tima na sve 30-tak kilometara, stvara se ujedno i jedan jedinstven i cjelovitiji prostor od Trogira do Omi\u0161a, a tri grada se prakti\u010dki doti\u010du na rubovima. To nije nikakva konkurencija ili konfrontacija ve\u0107 balans razvojne dinamike unutra\u0161njosti i priobalja Hrvatske. Pri tom se, isti\u010de arhitekt-akademik, ne stvara neki novi grad ve\u0107 po\u0161tuju tri identiteta i tri osobnosti i posebnosti.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n-Prve reakcije u sva tri grada su pozitivne, no i na svojevrsnom po\u010detku, jer radi se o projektnim procesima u kojima se odgovorni u gradovima i zainteresirani gra\u0111ani trebaju i upoznati s prijedlozima i mogu\u0107im vizijama, a bitno je dakle spojiti i interese i politi\u010dara i konzervatora, od prometa do kulturnih efekata. Pozitivnu podr\u0161ku u po\u010detku imamo od \u0161ibenskog gradona\u010delnika, s druge strane isti\u010dem da su u zadru \u201eobranjene\u201c Ravnice, gdje \u017eelimo predlo\u017eiti jednu sliku Grada Zadra kao otoka a on i jest onaj \u201ekameni brod\u201c iz poznatih metafora. Ravnice i prostor Relje sada dolaze u sredi\u0161te urbane pozornosti i time im se vi\u0161estruko pove\u0107ava urbana i kulturna vrijednost \u2013 govori Nikola Ba\u0161i\u0107.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n<strong>Dalmatinska i Kontinentalna \u201epri\u010da\u201c i razvojne mogu\u0107nosti u ravnote\u017ei<\/strong><br \/>\nU planu je i tzv. projekt Arhipelogos u kojem se isti\u010du vrijednosti zadarskog Sveu\u010dili\u0161ta, spremnost i sposobnost da podignu razvojnu razinu i na dio zadarskih otoka. Uz spremnost dr\u017eave da prepusti dosada\u0161nje vojarne i sli\u010dne objekte znanstvenim i stru\u010dnim perspektivama, dolazi se do onog \u0161to Ba\u0161i\u0107 naziva \u201erekvalificiranjem\u201c slike i vrijednosti nekada\u0161njeg Zadra. Nikola Ba\u0161i\u0107 zanimljivo povezuje namjere projekata koji razvojem, inovacijama i kreativnijim pristupom ru\u0161e zapravo i neke druge socijalne, materijalne ili \u010dak i psiholo\u0161ke barijere, pa tako smatra da je, zbog budu\u0107nosti i novih generacija, nu\u017eno mijenjati neke dijelove uhodanog mentaliteta. Posebno u turizmu koji zapravo \u201epretvara sve nas u sitne rentijere koji zaboravljaju raditi i u\u010diti.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\nDalmatinska pri\u010da, po njegovim rije\u010dima, tu je i kontinentalna, jer pretvara sve ve\u0107i broj ljudi u kuhare, konobare, sobarice\u2026a u potrazi za jeftinom radnom snagom \u201epotro\u0161ena\u201c je i Slavonija, a ljudi iz svih regija odlaze vani. Turisti\u010dki razvoj, ukazuje Ba\u0161i\u0107, valja biti uklopljen u zajednicu vi\u0161e nego dosad i vi\u0161e nego ikad \u2013 na svim razinama, pa i lokalnim detaljima poput \u0161ibenskog hotela gdje je njegov krovni dio pretvoren u dio gradske \u0161etnice \u0161to otvara sasvim nove prostorne i obi\u010dajne kontekste.<br \/>\n&nbsp;<br \/>\n&nbsp;<br \/>\nizvor: <a href=\"http:\/\/www.gradimozadar.hr\/vijesti-gradevina\/1064-akademik-nikola-basic-ljudi-i-prostor-nase-su-najvece-vrijednosti-koje-stalno-zanemarujemo\">gradimozadar<\/a><br \/>\n&nbsp;<br \/>\n&nbsp;\t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; U razgovoru koji je u zadarskoj knji\u017eari Verbum vodio o svojim temeljnim projektnim vizijama i kriterijima, ugledni arhitekt i akademik je o\u0161tro kritizirao \u201eprostituciju\u201c u kojoj investitorima prodajemo na\u0161e najatraktivnije dijelove prostora, te prirodnih i kulturnih vrednota. &nbsp; &nbsp; Ljudi su najvrjednija \u201esupstanca\u201c na\u0161e zemlje, a prostor je odmah sljede\u0107i po vrijednosti. Treba nam [&#8230;]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4918,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-4913","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4913"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4913\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}