{"id":5081,"date":"2017-05-26T13:11:34","date_gmt":"2017-05-26T11:11:34","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=5081"},"modified":"2017-05-26T13:11:34","modified_gmt":"2017-05-26T11:11:34","slug":"a-festival-izdavastvo-akcija-u-puli-1-3-6-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2017\/05\/26\/a-festival-izdavastvo-akcija-u-puli-1-3-6-2017\/","title":{"rendered":"A-festival IZDAVA\u0160TVO \u2013 AKCIJA u Puli 1. \u2013 3.6.2017"},"content":{"rendered":"

\t\t\t\t 
\nDAI-SAI u suradnji s europskom platformom Future Architecture<\/em> organizira prvi \u201ca-festival\u201d (anti-festival, aktivisti\u010dki festival, arhitektonski festival) pod nazivom Izdava\u0161tvo \u2013 akcija<\/strong> koji se bavi dru\u0161tveno anga\u017eiranim umjetni\u010dkim i arhitektonskim praksama: od autohtonih avangardnih pokreta s po\u010detka 20.stolje\u0107a na ovim krajevima, do transnacionalnih \u201ckriti\u010dkih prostornih praksi\u201ddana\u0161njega vremena. A-festival Izdava\u0161tvo \u2013 akcija istra\u017euje dru\u0161tvene, eknomske i politi\u010dke stvarnosti kroz izlo\u017ebu Problem umjetnosti kolektiva \u2013 slu\u010daj Zemlja<\/strong>, kustoskog kolektiva [BLOK], javnih predavanja Dru\u0161tveni anga\u017eman u arhitekuri 1930-ih<\/strong> Tamare Bja\u017ei\u0107 Klarin, te Arhitektura i kolonijalizam<\/strong> francuskoga arhitekta L\u00e9opolda Lamberta, predstavljanje novoosnovane biblioteke Dobrolet<\/strong> za kriti\u010dku teoriju arhitekture u suradnji Dru\u0161tva arhitekata Istre, Filozofskog fakulteta Rijeka i izdava\u010dke ku\u0107e Sandorf, te hibridnu me\u0111unarodnu radionicu istoga naziva Izdava\u0161tvo \u2013 akcija (Publishing Acts)<\/strong>.
\n 
\n\"xavier-antin\"<\/a>
\n 
\n 
\nPROGRAM<\/strong>
\n 
\n\u010cetvrtak, 1.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
\n 
\nL\u00e9opold Lambert: Arhitektura i kolonijalizam<\/strong>
\nPredavanje je na engleskom jeziku
\n 
\n\"Leopold-Lambert\"<\/a>
\n 
\nArhitektura je politi\u010dko oru\u017eje. Zid kao osnovni oblik arhitekture organizira tijela u prostoru i na privatnoj i na geografskoj razini. U\u010de\u0107i iz primjera prostornog nasilja primitivnih skloni\u0161ta, predavanje \u0107e se osvrnuti na nekoliko primjera istra\u017eivanja razli\u010ditih politi\u010dkih sustava uz pomo\u0107 kojih \u0107e se ilustrirati ova teza: vojna i civilna okupacija Palestine, izgradnja novog militantnog glavnog grada Egipta, dru\u0161tvena i rasna segregacija utjelovljena u pari\u0161kim predgra\u0111ima i takozvani humanitarni kampovi sagra\u0111eni za izbjeglice i migrante iz Calaisa. U zaklju\u010dku predavanja inzistirat \u0107e se na primjerima iz arhitekture koji su prihvatili ideju arhitekture kao oru\u017eja u kontekstu borbe protiv dominantnih politi\u010dkih oblika. Politi\u010dka nevinost je iluzija, a mi moramo nau\u010diti kontrolirati dru\u0161tvene posljedice prostora koje osmi\u0161ljavamo.
\n 
\nL\u00e9opold Lambert<\/strong> francuski je arhitekt mla\u0111e generacije, koji trenuta\u010dno radi u Parizu, pisac je i glavni urednik arhitektonskog \u010dasopisa The Funambulist uz koji paralelno vodi projekt Archipelago, u kojem snima i arhivira razgovore s transdisciplinarnim misliocima iz cijeloga svijeta, a \u010diji se rad bavi izgra\u0111enim okoli\u0161em. Autor je knjige Weaponized Architecture: The Impossibility of Innocence, Naoru\u017eana arhitektura: Nemogu\u0107nost nevinosti, u kojoj istra\u017euje okupirane palestinske teritorije, te knjiga Topie Impitoyable: tjelesne politike tkanine, zida i ulice i Politike buldozera: palestinska ru\u0161evina kao izraelski projekt.
\n 
\n 
\nPETAK, 2.6. u 19h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
\n 
\nKustoski kolektiv BLOK: Problem umjetnosti kolektiva \u2013 slu\u010daj Zemlja<\/strong>
\nOtvorenje izlo\u017ebe uz vodstvo izlo\u017ebom, Ivana Hana\u010dek i Ana Kutle\u0161a
\n 
\n\"blok-zemlja\"<\/a>
\n 
\nIzlo\u017eba Problem umjetnosti kolektiva obra\u0111uje Udru\u017eenje umjetnika Zemlja (1929. \u2013 1935.), kao primjer anga\u017eiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata i njihovog tra\u017eenja odgovora na pitanje \u0161to je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifi\u010dne umjetni\u010dke prakse nije mogu\u0107e bez njezinog smje\u0161tanja u \u0161iri dru\u0161tveno-politi\u010dki kontekst Kraljevine Jugosvlije i me\u0111uratnog perioda. Rije\u010d je o razdoblju koje obilje\u017eava \u0161irenje kapitalizma i op\u0107a privredna kriza, zabrana radni\u010dkog organiziranja i progresivnog politi\u010dkog djelovanja pod diktaturom dinastije Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, o vremenu nadolaze\u0107eg fa\u0161izma. Preslike grafika i crte\u017ea te arhivskih dokumenata i novinskih \u010dlanaka podijeljeni su u dvije cjeline koje korespondiraju s ta dva aspekta \u2013 politi\u010dkim djelovanjem i pora\u017eavaju\u0107im \u201estanjem na terenu\u201c, u gradu \u010dija se bijeda ne mo\u017ee do kraja razumjeti bez slike sela. Naslje\u0111e ove heterogene skupine umjetnika, arhitekata i in\u017eenjera, me\u0111u kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zami\u0161ljen i kao poticaj za raspravu.
\n 
\nistra\u017eivanje i koncepcija izlo\u017ebe:
\n[BLOK] \u2013 Ivana Hana\u010dek, Ana Kutle\u0161a, Vesna Vukovi\u0107
\nsuradnik povjesni\u010dar: Nikola Vukobratovi\u0107
\ndizajn: Nina Ba\u010dun i Roberta Bratovi\u0107 \u2013 Oaza
\nIstra\u017eivanje i produkciju izlo\u017ebe omogu\u0107ila je Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe<\/strong>.
\nIzlo\u017eba \u0107e biti otvorena svim radnim danima do 12.6.<\/strong>
\n 
\n[BLOK]<\/strong> je kustoski kolektiv koji djeluje na sjeci\u0161tu umjetnosti, urbanog istra\u017eivanja i politi\u010dkog aktivizma. Na\u0161i su projekti zami\u0161ljeni i realizirani kao platforme za udru\u017eeni rad umjetnika, kustosa, istra\u017eiva\u010da, politi\u010dkih aktivista i svih zainteresiranih za politiku prostora, proizvodnju zajedni\u010dkog, demokratizaciju kulture te za refleksiju umjetni\u010dkih praksi iz perspektive njihovih dru\u0161tvenih i proizvodnih uvjeta.
\nDjeluju\u0107i kontinuirano od 2001. godine [BLOK] je koncipirao i producirao projekte u javnom prostoru, predavanja, izlo\u017ebe, dugoro\u010dne istra\u017eiva\u010dke projekte, publikacije, kao i sudjelovao u javnoj raspravi oko neoliberalne transformacije javnog prostora i institucija te u borbi za njihovu demokratizaciju.Od 2016. godine kolektiv vodi BAZU, prostor za produkciju suvremene umjetnosti, edukaciju i aktivizam.
\n 
\n 
\nPETAK, 2.6. u 20h, MMC Luka, Istarska 30, Pula
\n 
\nTamara Bja\u017ei\u0107 Klarin: Dru\u0161tveni anga\u017eman u arhitekuri 1930-ih<\/strong>
\nPredavanje je na hrvatskom jeziku
\n 
\n\"Tamara-Bijazic\"<\/a>
\n 
\nZagreba\u010dku arhitektonsku scenu po\u010detkom 1930-ih obilje\u017eavaju ideolo\u0161ki prijepori unutar na prvi pogled homogenog korpusa novoga gra\u0111enja, izme\u0111u in\u017eenjera i epigona. Naime, dok prvi po uzoru na Weimarsku Republiku i Sovjetski Savez u novom gra\u0111enju prepoznaju alat za rje\u0161avanje nagomilanih dru\u0161tvenih problema, drugi ga diskreditiraju\u0107i napore \u201epo\u0161tenih ljudi\u201c i dalje tretiraju kao novi arhitektonski stil ignoriraju\u0107i u potpunosti njegove politi\u010dke konotacije. U trenutku kada je gospodarska kriza u Jugoslaviji po\u010detkom 1930-ih dosegnula svoj vrhunac, grupa mladih arhitekata, okupljenih u Udru\u017eenju umjetnika Zemlja i Radnoj grupi Zagreb, spremno preuzima svoj dio dru\u0161tvene odgovornosti i ukazuje na najve\u0107i socijalni i urbanisti\u010dki problem me\u0111uratnog Zagreba zanemarivan od dr\u017eavnih, ali i op\u0107inskih vlasti \u2013 radni\u010dke slumove, tj. nehumane stambene uvjete u kojima \u017eivi jedna \u010detvrtina Zagrep\u010dana. Uz dokumentaristi\u010dke izlo\u017ebene cjeline Ku\u0107a i \u017eivot i Selo, kao i ostale zajedni\u010dke akcije arhitekata izravno ili neizravno povezanih s grupom Zemlja, predavanje \u0107e se osvrnuti i na historijat njihovog umre\u017eavanja.
\n 
\nTamara Bja\u017ei\u0107 Klarin <\/strong>znanstvena je suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Podru\u010dje njezinog znanstvenog interesa je povijest i teorija arhitekture i urbanizma 19. i 20. stolje\u0107a. Autorica je knjige Ernest Weissmann: dru\u0161tveno anga\u017eirana arhitektura 1926. \u2013 1939. nagra\u0111ene poveljom DPUH te vi\u0161e poglavlja u knjigama, znanstvenih radova, enciklopedijskih natuknica i izlaganja na znanstvenim skupovima. Sudjelovala je na vi\u0161e znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu. Koautorica je scenarija dokumentarnih filmova o arhitektima Ivanu Viti\u0107u, Bogdanu Budimirovu i Andriji Mutnjakovi\u0107u te scenaristica emisije Trikultura \u2013 arhitektura i dizajn Hrvatske televizije (2013. \u2013 2016.). Stipendistica je Vlade Republike Francuske i \u0160vicarske nacionalne zaklade za znanost. Zahvaljuju\u0107i potonjoj bila je akademski gost na Institutu za povijest i teoriju arhitekture ETH Z\u00fcrich.
\n 
\n 
\nSUBOTA, 3.6. u 11h, Galerija Cvajner, Forum 2, Pula
\n 
\nPromocija Biblioteke DOBROLET- prostora arhitektonske kritike<\/strong>
\nIvana Perica, Emil Jurcan, Luka Skansi
\n 
\nZajedni\u010dkom inicijativom Dru\u0161tva arhitekata Istre (DAI-SAI), Filozofskog fakulteta Rijeke (FF Ri) i zagreba\u010dke izdava\u010dke ku\u0107e Sandorf ove godine je pokrenuta knji\u017ena edicija pod nazivom Dobrolet usmjerena ka razvoju arhitektonske kriti\u010dke misli. Urednici biblioteke su Luka Skansi i Emil Jurcan, a gost urednik prvog izdanja je Ivana Perica. Rije\u010d je o knjizi \u201ePoglavlje o arhitekturi\u201c ma\u0111arskog filozofa Gy\u00f6rgya Luk\u00e1csa koja \u0107e se premijerno predstaviti u Puli. O samoj knjizi:
\n 
\nArhitektura je, prema rije\u010dima Gy\u00f6rgya Luk\u00e1csa, svjetotvorna umjetnost \u2013 jedina koja je sposobna izraziti cjelokupni dru\u0161tveni bitak odre\u0111ene epohe. No kao \u0161to i cijeli Luk\u00e1csev estetski sistem nagovje\u0161tava vi\u0161i, eti\u010dki plan, tako i arhitektura iz svojih esteti\u010dkih pitanja mora iskora\u010diti u ona eti\u010dka \u2013 jedina koja su sposobna ispostaviti dru\u0161tvene proturje\u010dnosti dana\u0161njice. A ta se eti\u010dka pitanja ne mogu razrije\u0161iti unutar samog oblikovanja prostora.
\n 
\nIvana Perica<\/strong> zavr\u0161ila je studij germanistike i kroatistike, doktorirala je na temu odnosa privatnog i javnog u politi\u010dkoj misli Hannah Arendt i Jacquesa Ranci\u00e8rea. Knjiga Die privat-\u00f6ffentliche Achse des Politischen: Das Unvernehmen zwischen Hannah Arendt und Jacques Ranci\u00e8re objavljena je 2016. g. u izdava\u010dkoj ku\u0107i K\u00f6nigshausen & Neumann.
\n 
\nEmil Jurcan <\/strong>je arhitekt pulske zadruge Praksa i predsjednik je Dru\u0161tva arhitekata Istre (DAI-SAI). Suosniva\u010d je aktivisti\u010dkih kolektiva Temp i Pulske grupe s kojom se predstavio na venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. godine. Autor brojnih \u010dlanaka o teoriji arhitekture, kriti\u010dkoj misli i dru\u0161tvenim pitanjima arhitekture objavljenim u raznim europskim \u010dasopisima.
\n 
\nLuka Skansi<\/strong> je povjesni\u010dar arhitekture, docent na Univerzitetu u Rijeci (Odsjek povijest umjetnosti). Njegova istra\u017eiva\u010dka podru\u010dja su talijanska arhitektura 20. stolje\u0107a, ruska i sovjetska arhitektura i arhitektura u biv\u0161oj Jugoslaviji. Mnogi su arhitekti postali predmetom njegova stru\u010dnog bavljenja: Carlo Scarpa, Aldo Rossi, Gino Valle, Pier Luigi Nervi, Myron Goldsmith, Jo\u017ee Ple\u010dnik, Nikolaj Ladovskij, Mojsej Ginzburg, Peter Behrens. Bio je gostuju\u0107i istra\u017eiva\u010d na kanadskom Canadian Center for Architecture u Montrealu i gostuju\u0107i profesor na Arhitektonskim fakultetima u Ljubljani, Beogradu i Veneciji.
\n 
\n 
\n\u010detvrtak, petak i subota 1.- 3.6., MMC Luka, Istrarska 30, Pula
\n 
\nMe\u0111unarodna radionica Izdava\u0161tvo\u2013akcija (Publishing Acts)<\/strong>
\n 
\n\"sestorka\"<\/a>
\nIzlo\u017eba Akcija, Trg republike, Zagreb, 1978.
\n 
\nDijelom javni performans, dijelom intraaktivna radionica, Izdava\u0161tvo-akcija funkcionira kao dru\u0161tveno-izdava\u010dki eksperiment,sastoji se od uspostavljanja privremene redakcije, \u201curedni\u010dkog ureda\u201d koji \u0107e proizvoditi instantne, otvorene, \u201cteku\u0107e\u201d tiskane materijale. Sama publikacija zami\u0161ljena je kao \u201cdru\u0161tveni objekt\u201d: s jedne strane poti\u010de nastajanje suradni\u010dkih mjestaza istra\u017eivanjei razmjenu znanja tijekom njezine proizvodnje; s druge strane publikacija prenosi \u201cenergiju\u201d, naboj i zna\u010denje koje nosi u sebi pomo\u0107u jednostavnoga \u010dina dijeljenjapublikacije \u2013iz ruke u ruku. Kao pojedina\u010dna gesta, koja mo\u017ee potaknuti zajedni\u010dku akciju, takva posve osobna distribucija tiskanih materijala ispituje, izaziva dru\u0161tvene norme i indiferentnost prema dru\u0161tvenom anga\u017emanu.
\n 
\nEksperiment Izdava\u0161tvo-akcija (Publishing Acts) odvijat \u0107e se tijekom trodnevnog \u201cizdava\u010dkog laboratorija\u201d, smje\u0161tenog u prostorijama MMCLuke i na ulicama grada, 1.-3.6.2017., a vodit \u0107e ga mala grupa arhitektonskih urednika, mladih autora iz mre\u017ee Future Architecture: L\u00e9opold Lambert (The Funambulist), Fosco Lucarelli i Mariabruna Fabrizi (Microcities), Rebekka Kiesewetter (Depot Basel), Sofia Dona (Co-Hab Athens) te Mika Savela i Henrik Drufva (Selim). Radionica se sastoji iztri etape: Izdava\u0161tvo-mjesto \/ Publishing Site (pregovori oko zajedni\u010dkih aktivnosti i cilja, transverzalni procesi razmjene znanja), Izdava\u0161tvo-radovi \/ Publishing Works (intermedijska proizvodnja, koja uklju\u010duje i video-dokumentarista Matiju Kralja) i \u201cposljednji \u010din\u201d Izdava\u0161tvo-akcija \/ Publishing Acts (razdioba tiskanoga materijala). Cijela radionica Publishing Acts zami\u0161ljena jekao \u201cdru\u0161tvena koreografija\u201d, no ponajprije kao istra\u017eiva\u010dki laboratorij budu\u0107e edicije pamfleta platforme Future Architecture i udru\u017eenja DAI-SAI. Rije\u010d je o novoj seriji mladih autora nazivaProstorni praktikum,akoja tematizira suvremene, ponekad radikalne, transformacije arhitektonske discipline.
\n 
\nVoditeljice radionice: Rebekka Kiesewetter i Ana Dana Bero\u0161<\/strong>
\n 
\nRebekka Keisewetter<\/strong> u svim svojim aktivnostima, neovisno o kakvom je podru\u010dju i vrsti rada rije\u010d, uvijek ima ulogu osobe koja ujedinjuje, poti\u010de i dijeli. Zanimaju je me\u0111uljudski odnosi, podupire rad drugih i omogu\u0107uje im razmjenu mi\u0161ljenja i ideja. Diplomirala je povijest umjetnosti, ekonomiju i modernu povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Z\u00fcrichu. Uz aktivan spisateljski i novinarski rad za nekoliko \u010dasopisa o dizajnu i arhitekturi, Rebekka Kiesewetter je bila urednica pri izdava\u010dkoj ku\u0107i Lars M\u00fcller Publishers. Od 2012. godine \u010dlanica je organizacije za suvremeni dizajn Depot Basel.
\n 
\nAna Dana Bero\u0161 <\/strong>je samostalna arhitektica i kustosica koja svoj rad usredoto\u010duje na stvaranje krhkih, no uzmemiruju\u0107ih okru\u017eja s ciljem poticanja dru\u0161tvene promjene. Suosniva\u010dica skupine ARCHIsquad \u2013 odreda za arhitekturu savjesti i suvoditeljica edukativnog programa hitnaArhitektura. Finalistica Nagrade Wheelwright Sveu\u010dili\u0161ta Harvard, te Dobitnica Posebnog priznanja za rad Intermundia na 14. Venecijanskom bijenalu 2014. Kustosica je zagreba\u010dkoga projekta Actopolis \u2013 transnacionalnog umjetni\u010dkog laboratorija s urbanim intervencijama u Ateni, Beogradu, Bukure\u0161tu, Mardinu, Oberhausenu i Zagrebu (2015.-2017.) Go\u0161\u0107a urednica novog broja \u017divota umjetnosti s temom Trans\/migrantnost (2017).
\n 
\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  DAI-SAI u suradnji s europskom platformom Future Architecture organizira prvi \u201ca-festival\u201d (anti-festival, aktivisti\u010dki festival, arhitektonski festival) pod nazivom Izdava\u0161tvo \u2013 akcija koji se bavi dru\u0161tveno anga\u017eiranim umjetni\u010dkim i arhitektonskim praksama: od autohtonih avangardnih pokreta s po\u010detka 20.stolje\u0107a na ovim krajevima, do transnacionalnih \u201ckriti\u010dkih prostornih praksi\u201ddana\u0161njega vremena. A-festival Izdava\u0161tvo \u2013 akcija istra\u017euje dru\u0161tvene, eknomske i […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5089,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-5081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5081"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5081\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}