{"id":5186,"date":"2017-11-08T22:29:13","date_gmt":"2017-11-08T21:29:13","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=5186"},"modified":"2017-11-08T22:29:13","modified_gmt":"2017-11-08T21:29:13","slug":"konferencija-artur-arhitektura-i-turizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2017\/11\/08\/konferencija-artur-arhitektura-i-turizam\/","title":{"rendered":"Konferencija ARTUR (arhitektura i turizam)"},"content":{"rendered":"

\t\t\t\t 
\nKonferencija ARTUR (Arhitektura i turizam) 2017., \u010dija je ovogodi\u0161nja tema INDUSTRIJA I TURIZAM, odr\u017eat \u0107e se u ponedjeljak 13. studenog 2017. 11:00 -16:30 sati u Dru\u0161tvu Arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1.
\n<\/strong>
\n  
\nArtur \u017eeli preispitati industrijsku arhitekturu koja vi\u0161e nije u funkciji kroz njene kulturne a time i turisti\u010dke potencijale.
\nRazvoj grada kakvog ga danas poznajemo neraskidiv je s razvojem idustrija u 19. i 20. stolje\u0107u. Industrijska arhitektura ve\u0107e dugo je uklopljena u lice grada i veoma \u010desto postala je dio u\u017eeg centra, obgoga\u0107uju\u0107i ga svojim specifi\u010dnim jezikom, strukturom i urbanim cjelinama.
\nDeindustrijalizacija i premje\u0161tanje idustrije, ispraznila je formu od sadr\u017eaja, ostavila prostore, cijele otoke unutar izgra\u0111enih cjelina, prepu\u0161tene novim interpretacijama, od potpunog uklanjanja do prenamjena.
\nI dok u je u \u0161irem evropskom krugu, potencijal industrijske ba\u0161tine prepoznat i reinterpretiran, uspje\u0161no uklopljen u nove urbane matrice, kod nas jo\u0161 uvijek \u010deka da bude vrednovan i da mu se da nova namjena.
\nKonferencija je podijeljena u nekoliko blokova Rijeka, Labin, Sisak i Zagreb a na njoj gostuju uva\u017eeni stru\u010dnjaci iz arhitekture, urbanizma i turizma.
\n 
\nPredavanja su uvr\u0161tena u Sustav stalnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja Hrvatske komore arhitekata.
\n  
\n 
\nPROGRAM<\/strong>
\n 
\nSISAK
\n11:00 Sven Sori\u0107: Mogu\u0107nosti utopije
\n11:45 Vlatko \u010cak\u0161iran: Uloga gradskog muzeja Sisak u prezentaciji industrijske ba\u0161tine grada Siska
\n  
\nRIJEKA
\n12:15 Idis Turato: Pozdravi i proizvodi iz industrijske ba\u0161te
\n13:15-14 :00 Pauza
\n  
\nLABIN
\n14:00 Marko San\u010danin, Azra Sulji\u0107: Turisti\u010dki potencijali industrijske i rudarske ba\u0161tine Ra\u0161e i Labina
\n  
\n ZAGREB
\n15:00 Sa\u0161a Begovi\u0107: Postindustrijski otoci u sredi\u0161tu grada
\n16:00 Dodjela nagrada ARTUR 2017
\nStru\u010dni interdisciplinarni ocjenjiva\u010dki sud u sastavu Dafne Berc, Jasenka Kranj\u010devi\u0107 i Alan Kostren\u010di\u0107
\n  
\n 
\nIZLO\u017dBA<\/strong>
\n 
\nSANDRO \u0110UKI\u0106
\nPotro\u0161eni oblici\/The Outworn Structure, \u017deljezara Sisak<\/strong>
\n 
\n\"unnamed\"<\/a>
\n 
\n\u201ePotro\u0161eni oblik \u2013 The Outworn Structure\u201c, multimedijalni rad \u2013 instalacija, kombinacija videa i analogne fotografske arhive \u2013 artist book-ova. Bavi problemom vremena, odnosno trajanjem i prolaznosti dru\u0161tveno \u2013 povijesnih fenomena. I u ovoj seriji postoji subjekt, samo \u0161to je sada \u0161ahiste zamjenila tvornica – \u017deljezara Sisak, negda\u0161nji industrijski gigant i ponos socijalisti\u010dke izgradnje i napretka. \u0160to je od tog modernisti\u010dkog kompleksa ostalo danas, nakon 20-tak godina tranzicije, pretvorbe i promjene tehnolo\u0161ke i ekonomske paradigme, jasno govore autorove fotografije velikog formata snimljene vidljivim sugestivnim autorskim pe\u010datom. Te fotografije svjedo\u010de o nemaru dru\u0161tva o svom (u ovom slu\u010daju vrijednom industrijskom) naslje\u0111u, kao i nebrizi o njegovim akterima, odnosno radnicima koji su svojom proizvodnjomo nekad u toj tvornici stjecali znatne prihode. Najjednostavnije re\u010deno serija \u201ePotro\u0161eni oblik \u2013 The Outworn Structure\u201c odraz je dru\u0161tva u kojem \u017eivimo i kao takva zauzima svoje mjesto u \u0110uki\u0107evim, ali ne i samo njegovim arhivima. Ovom serijom Sandro \u0110uki\u0107 potvr\u0111uje na\u010delo da je autorski osmi\u0161ljena i tehnolo\u0161ki korektno provedena dokumentacija najbolji kriti\u010dar stvarnosti, a da ujedno svojim, u biti ekspresivnim narativom, konstataciju smje\u0161ta u umjetni\u010dke sfere. (preuzeto iz teksta Mladena Lu\u010di\u0107a)
\n 
\n 
\nBLOK SISAK
\nSven Sori\u0107: Mogu\u0107nosti utopije – Promi\u0161ljanje prostornih potencijala postindustrijskog pejsa\u017ea Siska <\/strong>
\n  
\nNakon stolje\u0107a i pol industrijskog razvoja koji je kulminirao sredinom druge polovice dvadesetog stolje\u0107a, dana\u0161nji je prostor Siska izbrazdan neaktivnim industrijskim pogonima, zapu\u0161tenim infras-trukturnim koridorima ali i bogatom ostav\u0161tinom stambenog fonda i prostornih resursa nekada\u0161njeg metalur\u0161kog giganta \u017deljezare Sisak. Na koji na\u010din iskoristit prostorne potencijale praznih industrijskih pogona i sustav infrastrukture koja premre\u017euje gradski pejsa\u017e? Mo\u017ee li prostor nekada\u0161nje radni\u010dke utopije postati nukleus novoo\u017eiv-ljenog urbaniteta? Niz sli\u010dnih pitanja promi\u0161ljaju \u010dlanci, op\u0161irna studija i sprekulativni urbanisti\u010dki projekt koji su nastali tokom nekoliko semestara nastave u sklopu urbanisti\u010dkih i diplomske radio-nice na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsa\u017enu arhitekturu pri Arhitektonskom fakul-tetu u Zagrebu.
\n  
\n\"unnamed<\/a>
\n  
\nSVEN SORI\u0106 (1989.) diplomirani je arhitekt. Kao freelance dizajner radi na podru\u010diju izdava\u0161tva u kulturi i na praksi analognog tiska. Arhitekturu doti\u010de kroz dizajn i suradnju na istra\u017eiva\u010dkim projek-tima. Koautor je priop\u0107enja na dvije me\u0111unarodne konferencije na temu industrije s prof. dr. sc. Bojanom Bojani\u0107 Obad \u0160\u0107itaroci, te je koautor tekstova i suurednik knjige \u201cIvo Bartoli\u0107 \u2014 moder-nisti\u010dka arhitektura Siska\u201d s dr. sc. Borkom Bobovec, mr. sc. Vlatkom \u010cak\u0161iranom i dr. sc. Lukom Korlaetom. Profesionalni je \u010dlan HDD i HZSU.
\n  
\n 
\nVlatko \u010cak\u0161iran: Uloga gradskog muzeja sisak u prezentaciji industrijske ba\u0161tine grada Siska<\/strong>
\n 
\n Gradski muzej Sisak ve\u0107 dugi niz godina radi na prezentaciju industrijske ba\u0161tine grada Siska kao jednog od segmenata bogate kulturno \u2013 povijesne i prirodne ba\u0161tine koje taj grad ima. Nakon procesa deindustrijalizacije koji je zahvatio grad od po\u010detka Domovinskog rata, do\u0161lo je do velikih problema u njegovu gospodarskom razvoja i funkcioniranju kao urbanog sredi\u0161ta. Bilo je potrebno prona\u0107i nova rje\u0161enja koja bi mogla barem djelomi\u010dno nadomjestiti praznine u njegovu razvoju. Industrijska ba\u0161tina se pokazala kao jedna od mogu\u0107nosti iskori\u0161tavanja u svrhu stvaranja novih vrijednosti grada. Nizom akcija ona uspje\u0161no je stavljena na razinu razvojnog potencijala i prihva\u0107ena s vi\u0161ih instanci. Gradski muzej Sisak objavio je kartu industrijske ba\u0161tine, pokrenuo manifestaciju \u201eDani industrijske ba\u0161tine grada Siska\u201c i osmislio projekt \u201eInfo centar industrijske ba\u0161tine \u2013 Holandska ku\u0107a\u201c koji se uspje\u0161no realizira sredstvima iz europskog fonda.
\n 
\nVLATKO \u010cAK\u0160IRAN ravnatelj Gradskog muzeja Sisak, ve\u0107 12 godina bavi se istra\u017eivanjem industrijske ba\u0161tine grada Siska, te se aktivno bavi problematikom iskori\u0161tavanja takvog tipa ba\u0161tine u budu\u0107em razvoju grada. U tom razdoblju napravio je kartu industrijske ba\u0161tine grada Siska, pokrenuo manifestaciju Dani industrijske ba\u0161tine grada Siska i bio inicijatori projekta \u201eInfo \u2013 centar industrijske ba\u0161tine Holandska ku\u0107a\u201c. Ujedno ima niz tekstova o problematici industrijske ba\u0161tine Siska te je sudionika nekoliko skupova na kojima je prezentirao tu problematiku. Autor je teksta o stambenoj izgradnji Siska od 1945. do 1965. u katalogu izlo\u017ebe \u201eArhitekt Ivo Bartoli\u0107 – Modernisti\u010dka arhitektura Siska\u201c. Ujedno je i autor i koautor nekoliko izlo\u017ebi s temom industrijske ba\u0161tine \u2013 \u201eGradska munjara Sisak 1907. \u2013 2007\u201c, \u201e70 godina \u017deljezare Sisak\u201c, \u201eKolonija likovnih umjetnika \u017deljezare Sisak 1971.- 1990.\u201c, \u201eKnji\u017eevna nagrada \u017deljezare Sisak 1976. \u2013 1990.\u201c i \u201eGutlja jedan, ali vrijedan. Segestica Sisak 1917. \u2013 2017.\u201c.
\n <\/p>\n

 <\/p>\n

BLOK LABIN
\nMarko San\u010danin, Azra Sulji\u0107:Turisti\u010dki potencijali industrijske i rudarske ba\u0161tine Ra\u0161e i Labina<\/strong>
\n 
\nIndustrija Istarskih ugljenokopa Ra\u0161a obuhva\u0107a impresivan tehnolo\u0161ki krajolik koji se prote\u017ee na oko 200 km2 nadzemnog pejza\u017ea dana\u0161nje isto\u010dne Istre i preko 14km podzemnih rudarskih potkopa. Povijesna slojevitost preko 400 godina rudarenja, mjerilo i spomeni\u010dka vrijednost materijalnih ostataka, tehni\u010dka inventivnost napu\u0161tenih postrojenja i visok standard rudarskih naselja, tehnolo\u0161ka i kulturna pro\u017eetost rudarstva i nematerijalne ba\u0161tine lokalnog stanovni\u0161tva te nesvakida\u0161nja prostorna i ambijentalna kvaliteta industrije i mediteranskog krajolika; sve su to kvalitete koje gotovo \u0161kolski ilustriraju potencijale za kvalitetan kulturni turizam. Ipak pro\u0161lo je preko 20 godina od zatvaranja zadnje jame u Tupljaku, a na podru\u010dju op\u0107ina dana\u0161nje Labin\u0161tine situacija se jedva pomakla sa mrtve to\u010dke. Iako se za biv\u0161u industriju po\u010deo vezivati, u Hrvatskoj jo\u0161 nedovoljno jasan, termin ba\u0161tina, naj\u010de\u0161\u0107e se nedostatak financijskih sredstava navodi kao klju\u010dan razlog neaktivnosti i nedostatka politi\u010dke volje. Ili je po srijedi ipak nedostatak vizije i nesposobnost da se budu\u0107i razvoj, posebno turizma, sagleda kroz neiskori\u0161tene resurse industrijskog naslije\u0111a?
\n Kroz kombiniranu formu razgovora sa paralelnim projekcijama Azra Sulji\u0107 i Marko San\u010danin napravit \u0107e refleksiju na 20tak godina aktivne uklju\u010denosti u ba\u0161tinske projekte u Labin\u0161tini. Posebno \u0107e se osvrnuti na slu\u010daj jo\u0161 uvijek neza\u0161ti\u0107enog naselja Ra\u0161a \u2013 jedinog cjelovito sa\u010duvanog primjera urbanizma i arhitekture Gustava Pulitzer Finalia te Labinske knji\u017enice \u2013 uspje\u0161nog primjera prenamjene biv\u0161e upravne zgrade rudnika u javnu i kulturnu namjenu.
\n 
\n\"unnamed<\/a>
\n 
\nAZRA SULJI\u0106, dipl. ing. arh, (Zagreb 1970.) g. u. diplomirala 1995. g. na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Radi na doktorskoj disertaciji na doktorskom studiju Arhitektura i urbanizam na AF u Zagrebu.
\nOd 1995. do 1998. zaposlena na Zavodu za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
\nOd 1998. partner u arhitektonskom uredu ASK atelier. Glavno podru\u010dje djelovanja ureda odre\u0111eno je temeljem licenci za rad na kulturnim dobrima i u podru\u010dju prostornog planiranja.
\nOd 2010-2011. \u010dlan Izvr\u0161nog odbora Dru\u0161tva arhitekata Zagreba
\nKroz dvadesetogodi\u0161nju praksu i poslijediplomski studij na podru\u010dju graditeljskog naslje\u0111a stekla je teorijsko i prakti\u010dno znanje vezano uz tematiku prenamjene brownfield lokacija.
\nSudjelovala je u izradi vi\u0161e projekata i studija te je voditelj izrade studija i urbanisti\u010dkih planova ure\u0111enja vezanih uz tematiku podru\u010dja, kao \u0161to su npr., prenamjena napu\u0161tene rudarske arhitekture i infrastrukture na podru\u010dju Labin\u0161tine, kompleksa tvornice Badel u Sesvetama, prenamjene sustava kamenoloma kod Orahovice u turisti\u010dke i sportske sadr\u017eaje i sl.
\n  
\nMARKO SAN\u010cANIN, dipl. ing. arh. (Zagreb, 1975.) studirao je politi\u010dke znanosti i arhitekturu, diplomirao je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.
\n2000. godine osniva Platformu 9,81 i \u2013 neprofitnu organizacije koja je istra\u017eivala prostorne posljedice kulturne, ekonomske i politi\u010dke tranzicije i bavila razli\u010ditim oblicima arhitektonskog i urbano – kulturnog aktivizma.
\nOd 2012. djeluje kao free-lance arhitekt, umjetnik, kriti\u010dar kulture i arhitekture te autor i suradnik na projektima u polju kulture.
\n  
\n 
\nRIJEKA
\nIdis Turato: Pozdravi i proizvodi iz industrijske ba\u0161te<\/strong>
\n 
\nHartera
\nPromijenjeni uvjeti rada, nove tehnologije i otvorena mre\u017ea globalnih migracija uvjetovali su stanje unutar kojeg je mogu\u0107e druga\u010dije shva\u0107anje i upra\u017enjavanje rada, odmora i dokolice. Globalni mediji, nove tehnologije, umjetna inteligencija i share-ekonomija ubrzavaju socijalne i ekonomske procese te tra\u017ee od gradova nedvosmislene i jasne odgovore o uvjetima i prostornim mogu\u0107nostima proizvodnje, stanovanja i turizma. Druga\u010dija vjerovanja, novi dru\u0161tveni i politi\u010dki konsenzusi otvaraju mogu\u0107nost da napu\u0161teni prostori rada, proizvodne, skladi\u0161ne i lu\u010dke infrastrukture postanu platforme nove urbane reinvencije. Projekt Europske prijestolnice kulture, Rijeka ECOC 2020 Port of Diversity prilika je da se testiraju nove mogu\u0107nosti druga\u010dijeg pogleda na \u017eivot u gradu, ispitaju mre\u017ee i sustavi nove proizvodnje i rada u urbanim centrima te uvede turizam kao kontinuirani i gotovo nevidljivi dru\u0161tveni moderator urbanih migracija kao novi kod i program za kontinuiranu promjenu gradskog \u017eivota i njezine kulture.
\n 
\n\"unnamed<\/a>
\n 
\n 
\nZAGREB
\nSa\u0161a Begovi\u0107, 3LHD, Postindustrijski otoci u sredi\u0161tu grada<\/strong>
\n  
\nZona Gredelj jedno je od najvrjednijih zemlji\u0161ta u gradu Zagrebu, s potencijalom od velike javne ali i privatne vrijednosti. Da bi se omogu\u0107io razvoj potreban je zajedni\u010dki pristup realizaciji od strane kako javnih (Grad Zagreb, dr\u017eava, Hrvatske \u017eeljeznice) tako i privatnih investitora.
\n3LHD-ova vizija Zone Gredelj uz stambenu i trgova\u010dku namjenu osigurava mjesto za prate\u0107e sadr\u017eaje koji bi zoni omogu\u0107ili “\u017eivot”- i to kroz fakultete, novu scenu HNK i ure\u0111enje tr\u017enice nalik na tr\u017enicu Santa Caterina u Barceloni. Tako\u0111er, jedna od osnovnih tema studije bilo je pitanje podizanja vrijednosti gradskog i H\u017d-ovog zemlji\u0161ta s ciljem razvoja grada.
\n 
\n\"unnamed<\/a>
\n 
\n \t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Konferencija ARTUR (Arhitektura i turizam) 2017., \u010dija je ovogodi\u0161nja tema INDUSTRIJA I TURIZAM, odr\u017eat \u0107e se u ponedjeljak 13. studenog 2017. 11:00 -16:30 sati u Dru\u0161tvu Arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1.   Artur \u017eeli preispitati industrijsku arhitekturu koja vi\u0161e nije u funkciji kroz njene kulturne a time i turisti\u010dke potencijale. Razvoj grada […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5195,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-5186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5186"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5186\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}