{"id":5328,"date":"2018-03-22T10:00:13","date_gmt":"2018-03-22T09:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=5328"},"modified":"2018-03-22T10:00:13","modified_gmt":"2018-03-22T09:00:13","slug":"otvoreni-grad-2018-zeleni-plan-s-vladom-martekom-u-mornarickom-parku-26-3-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2018\/03\/22\/otvoreni-grad-2018-zeleni-plan-s-vladom-martekom-u-mornarickom-parku-26-3-2018\/","title":{"rendered":"Otvoreni grad 2018: Zeleni plan s Vladom Martekom u Mornari\u010dkom parku \/ 26.3.2018."},"content":{"rendered":"

\t\t\t\t \"00_GLAVNA_web\"<\/a>
\n 
\nOtvoreni grad 2018 \u2013 Akcija \u2018ZELENI PLAN\u2019 s Vladom Martekom
\nPonedjeljak, 26.3.2018 u 12 sati \u2013 Pula, Mornari\u010dki park<\/strong>
\n 
\nTre\u0107u godinu zaredom projekt OTVORENI GRAD u sklopu Dru\u0161tva arhitekata Istre ostvaruje arhitektica Breda Bizjak sa suradnicima. Osnovni program projekta predstavljaju urbane akcije kroz koje se u suradnji s umjetnicima \u017eeli upozoriti na zapu\u0161tene, \u2018nevidljive\u2019 i neiskori\u0161tene gradske prostore, potaknuti razmi\u0161ljanje, raspravu i rad na projektima u postoje\u0107im javnim prostorima povijesne jezgre grada te istra\u017eiti i ostvariti mogu\u0107nosti za njihovo kori\u0161tenje i ponovnu revalorizaciju. Podsjetimo, prve se godine, u razdoblju od 9. do 11. rujna 2016., pod nazivom \u2018Otvoreni grad \u2013 intervencije u javnom prostoru Pule\u2019 realizirao program na \u010detiri lokacije u povijesnoj jezgri grada. Koncepcija pojedinog \u2018prostora-doga\u0111aja\u2019 temeljila se na suradnji s umjetnikom, odnosno umjetni\u010dkim kolektivom s kojim je osmi\u0161ljen privremeni sadr\u017eaj lokacije. Lokacija \u201cEx kino Beograd\u201d povjerena je umjetniku Daliboru Martinisu, lokacija \u201cNalazi\u0161te amfora\u201d umjetniku Sa\u0161i Pan\u010di\u0107u, lokacija \u201cKu\u0107a bez krova\u201d osmi\u0161ljena je u suradnji s audiokolektivom Palme i sekcijom Dai Sai Djeca i arhitektura, a lokacija \u201cTerasa Tr\u017enica\u201d s \u010dlanovima udruge BukaNoise.
\n 
\nProgram Otvorenog grada u 2018. pod nazivom Zeleni plan osmi\u0161ljen je kao urbana akcija kolektiva OG (kolektiv Otvoreni grad \u2013 Breda Bizjak, Tomislav Krna\u010d, Noel Mirkovi\u0107, Helga Goran, Valentina Kai\u0107) u suradnji s priznatim hrvatskim umjetnikom Vladom Martekom, a bit \u0107e izvedena u ponedjeljak, 26. o\u017eujka u 12 sati u Mornari\u010dkom parku u Puli.
\n 
\n\"09_stara-fotografija_Stanko-Gu\u00c1tin_web\"<\/a>\"03_postoje\u00dce-stanje_Helga-Goran_web\"<\/a>
\n 
\nZeleni plan realizirat \u0107e se u dva usporedna \u010dina. Kolektiv OG \u0107e u suradnji s djelatnicima Pula Herculanee te u\u010denicima Eko \u0161kole pulske Gimnazije posaditi stablo vrste tulipanovac (Liriodendron tulipifera), dok \u0107e Vlado Martek izvesti akciju koja ostavlja rad pod nazivom \u201cVra\u0107anje; i primanje. (Predpoetski dijalog s neverbalnim)\u201d za kojeg navodi: \u201cRadi se o vra\u0107anju drveta drvetu, simboli\u010dki se prikazuju vrijednost i uporabna vrijednost (sredstvo za pisanje). Ljubav za stabla, ono dobro oti\u0161lo je u asocijacije pisanja.\u201d Stablo i rad umjetnik \u0107e posvetiti dobroj poeziji.
\n 
\nTema ovogodi\u0161njeg projekta je \u201czeleni sistem\u201d grada, odnosno istra\u017eivanje njegove uloge i vrijednosti kao integralnog dijela kulturno-povijesne ba\u0161tine. Namjera je upozoriti \u0161iru javnost na sustavno uni\u0161tavanje zelenog fonda te senzibilizirati gra\u0111anstvo za njegov kulturni, biolo\u0161ki i ekolo\u0161ki zna\u010daj. Sa stablima dijelimo isti ekosustav tj. \u010dinimo kompleksno jedinstvo u istom prostoru. Stabla su \u017eiva materijalna kulturna ba\u0161tina i elementarni dio na\u0161e ukupne kulturno povijesne cjeline.Trenutna situacija koja bilje\u017ei sve vi\u0161e primjera ru\u0161enja vi\u0161egodi\u0161njih, \u010dak stogodi\u0161njih zdravih stabala u gradu Puli, a koja se neopravdano uklanjaju zbog razli\u010ditih gra\u0111evinskih, komunalnih zahvata dosegla je kriti\u010dnu masu na koju \u017eelimo reagirati te su neposredan povod ovogodi\u0161njeg programa. Na akcije ru\u0161enja projektom se reagira akcijom stvaranja.
\n 
\nKonceptualnim povezivanjem akcije s umjetni\u010dkom intervencijom sam \u010din sadnje poprima druga\u010diju estetiku i do\u017eivljava se u kontekstu svjesne poruke. Ova se akcija mo\u017ee razumjeti i kao konstruktivna kritika s namjerom podizanja svijesti o ljudskoj ovisnosti o ekosistemu u urbanim sredinama te o potrebi valorizacije, po\u0161tivanja i za\u0161tite prirodnih elemenata kao dijelova kulturno-povijesnog naslje\u0111a grada.
\n 
\nJednako kao \u0161to se revno valoriziraju i \u0161tite otisci dinosaura, rimski mozaik ili zidovi srednjovjekovne gra\u0111evine, trebale bi se sa\u010duvati i stoljetne pinije, ladonje ili \u010drnike koje su \u017eivi svjedoci prostora i vremena koje je prethodilo, a bit \u0107e svjedoci i vremenu koje slijedi nakon na\u0161eg \u017eivotnog vijeka, ako im to omogu\u0107imo. Osim podizanja svijesti o va\u017enosti o\u010duvanja zelenog sistema grada kao prirodnog elementa kulturno-povijesne ba\u0161tine, \u017eeli se usmjeriti pozornost na ideju da je svako stablo spomenik, ali \u017eivu\u0107i spomenik, koji raste i u stalnoj je promjeni. Bilo da su sadnje stabala potaknute ritualnim, politi\u010dkim, ekolo\u0161kim ili artisti\u010dkim pobudama, bitan je rezultat koji ima nedvojbeno pozitivne utjecaje na zajednicu \u2013 svijest o zelenom sistemu kao integralnom i nedjeljivom elementu na\u0161e kulturne sredine i kulturne ba\u0161tine.
\n 
\n\"12_PPMI_stara-razglednica_web\"<\/a>
\n 
\nZaboravlja se da konzervacija graditeljske ba\u0161tine (prema definiciji UNESCO-a), odnosno urbana konzervacija, nije ograni\u010dena samo na za\u0161titu pojedina\u010dnih gra\u0111evina. \u201cJer arhitektura nije samo gra\u0111evina nego dio urbanizma i pejza\u017ea, ostvarena misao o oblikovanju \u017eivotnog prostora. Konzervacija otvorenoga javnog prostora jednako je bitna kao i konzervacija povijesnih gra\u0111evina, pri \u010demu je apstraktnija, vi\u0161ezna\u010dnija, i zato slo\u017eenija i zahtjevnija. Povijesni urbani krajolik uklju\u010duje topografiju, geomorfologiju i prirodne fenomene, potom izgra\u0111eni okoli\u0161, infrastrukturu, javni prostor, prostorne sadr\u017eaje i organizaciju, kao i vizure i druge elemente urbane strukture.\u201d (Ana \u0160verko, \u201cGrad (ni)je ku\u0107a\u201d).
\n 
\nZeleni sistem grada nedjeljiv je segment pojedinih vizura na gra\u0111evinu, dijelove grada, grad u cijelosti, esencijalan dio koji grad \u010dini onim \u0161to jeste. Stoga je od krucijalne va\u017enosti za grad i njegovu ukupnu kulturnu odr\u017eivost \u0161to prije registrirati problem i po\u010deti s valorizacijom, za\u0161titom i revitalizacijom zelenog kulturnog dobra.
\n 
\nLokacija za realizaciju akcije o kojima se razmi\u0161ljalo bilo je vi\u0161e, no zbog objektivnih razloga one su bile nedostupne. Odabir prave lokacije bio je veoma va\u017ean, jer se sadnjom stabla htjelo napraviti razliku u prostoru, bilo da se radi o degradiranom i zapu\u0161tenom mjestu bez stabala ili lokaciji koja je bila bogata stablima, a vi\u0161e nije. Naposljetku, odabran je Mornari\u010dki park. Na prvi pogled mo\u017ee se u\u010diniti da u mno\u0161tvu postoje\u0107ih stabala u parku jedno novo stablo ne\u0107e u\u010diniti razliku. No, namjera je da se ovom sadnjom simboli\u010dki tek zapo\u010dne rasprava, potaknu procesi za\u0161tite te dugoro\u010dna revitalizacija parka koji zbog svoje kulturno povijesne vrijednosti, ali i nezavidnog postoje\u0107eg stanja, to zaista i zaslu\u017euje. Iako Mornari\u010dki park u Puli nema akt o progla\u0161enju, ve\u0107 nosi samo plansku za\u0161titu u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture, pri planiranju intervencije i odabiru stabla po\u0161tivale su se odredbe relevantnih prostornih planova za predmetno podru\u010dje. U suradnji s g\u0111om Tatjanom Mandi\u0107 iz Pula Herculanee, stru\u010dnjakinjom na podru\u010dju parkovne arhitekture odabrano je stablo vrste tulipanovac koje je izvorno ve\u0107 bilo zasa\u0111eno u parku, no u skorije vrijeme uklonjeno zbog izvo\u0111enja komunalnih radova. Za sadnju stabla pridobljena je suglasnost Upravnog odjela za prostorno ure\u0111enje, komunalni sustav i imovinu, Odsjeka za za\u0161titu okoli\u0161a Grada Pule.
\n 
\nProjekt su poduprli Ministarstvo za kulturu RH i Grad Pula.
\n 
\nZahvaljujemo: Upravnom odjelu za prostorno ure\u0111enje, komunalni sustav i imovinu Grada Pule \/Tamara Plec\/, Odsjeku za za\u0161titu okoli\u0161a Grada Pule \/Loris Mo\u0161nja\/, Tatjani Mandi\u0107 i Pula Herculanei d.o.o., prof. Teodori Beleti\u0107 i Gimnaziji Pula, Povijesnom i pomorskom muzeju Istre, g. Stanku Gu\u0161tinu te rasadniku Nerium iz Rovinja.
\n 
\n\/ MORNARI\u010cKI PARK \/ Mornari\u010dki park u Puli, prvotno nazvan Maksimilijanov park, podignut je 1863. godine razvojem pulske \u010detvrti Sv. Polikarpa kao najstariji javni park u Istri i prvi planirani gradski park u Puli. Nastao je tako \u0161to su austrijski mornari\u010dki \u010dasnici donosili sadnice stabala iz svih krajeva svijeta. Ove alohtone biljke zasa\u0111ene su na 12 000 \u010detvornih metara, tj. 32 parkovne povr\u0161ine me\u0111usobno odijeljene ve\u0107im i manjim stazama, uz dva vodoskoka, plinsku rasvjetu i klupe. Do 1914. godine u parku su bile zasa\u0111ene 63 razli\u010dite biljne vrste kao arizonski \u010dempres, libanonski cedar, kalifornijski bor, magnolija, obalni mamutovci itd., te je iste godine park dobio svoj sada\u0161nji naziv, Mornari\u010dki park. U parku je 1876. godine postavljen spomenik u \u010dast vojvode Maksimilijana koji je bio vrhovni zapovjednik ratne mornarice. Bio je to 3 metra visok stup koji je zavr\u0161avao mjedenim likom Slobode. Propa\u0161\u0107u Austro-Ugarske i dolaskom Italije na vlast zapo\u010dinje kontinuirana degradacija parka do dana\u0161njih dana uz tek male, neznatne poku\u0161aje revitalizacije parka i povratka u izvorno stanje. Prvo je 1918. promijenjeno ime parka u Park Kraljevske ratne mornarice, zatim je 1919. Maksimilijanov spomenik demontiran i kao ratni trofej odvezen u Veneciju gdje se danas u ne\u0161to izmijenjenom obliku mo\u017ee vidjeti. Godine 1956. park je prozvan Botani\u010dkim parkom, a 1970-ih je preko gotovo polovice staza nasipana zemlja pa se broj staza smanjio na 14 velikih i tri manje. Fontane su isto tako pro\u0161le vi\u0161e neuspjelih intervencija pa su tako prvo isu\u0161ene i pretvorene u dje\u010dja igrali\u0161ta da bi se u skorije vrijeme pojavile nove fontane upitne estetske vrijednosti. Unato\u010d zna\u010dajnoj degradaciji parka, ostao je najbogatiji od svih pulskih parkova po broju biljnih vrsta. (izvor: Istrapedia http:\/\/www.istrapedia.hr\/hrv\/1748\/mornaricki-park-u-puli\/istra-a-z\/, Istarska enciklopedija: parkovna arhitektura (http:\/\/istra.lzmk.hr\/clanak.aspx?id=2010))
\n 
\n\/ VLADO MARTEK \/ Vlado Martek (Zagreb, 1951.) je pjesnik, likovni umjetnik i pisac. Sredinom sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, zajedno s Mladenom i Svenom Stilinovi\u0107em, Fedorom Vu\u010demilovi\u0107em, Borisom Demurom i \u017deljkom Jermanom u Zagrebu je osnovao, i bio njezinim \u010dlanom, Grupu \u0161estorice autora. Bili su me\u0111u prvima koji su svoje radove izvodili i izlagali u javnom prostoru i koji su se bavili dekonstrukcijom ideologije socijalizma u Jugoslaviji. Martek je za sebe i svoj rad skovao termin predpjesnik i predpoezija, koji se uvrije\u017eio kao odre\u0111enje njegove umjetni\u010dke prakse. Njegovo stvarala\u0161tvo uklju\u010duje akcije, izlo\u017ebe-akcije u suradnji i komunikaciji s publikom, na ulicama i u javnim prostorima. Stvara djela i antidjela, agitacije, asembla\u017ee, tekstove-dijagrame pisane i crtane rukom. Temeljno obilje\u017eje njegova rada je transmedijalno povezivanje jezika i likovnih umjetnosti u crte\u017eima, fotografijama, objektima, slikama, akcijama, performansima i instalacijama. Po le\u017eernosti stalnog pokreta i promjenama Martekov rad otkriva utjecaj Fluxusa kojeg dodatno nadogra\u0111uje utjecajima povijesnih avangardi, Duchampa i konkretne poezije. Martek je ostao aktivan na mati\u010dnom podru\u010dju filozofije i knji\u017eevnosti te je objavio niz knjiga umjetnika, samizdata i knjiga tekstova, koje smatra svojevrsnim oblikom dru\u0161tvenog aktivizma. Osim samog pisanja u tradicionalnom smislu, Martek stvara i poetske objekte, u kojima povezuje medije knji\u017eevnosti, filozofije i likovnih umjetnosti. (izvor: www.avantgarde-museum.com)
\n 
\nFotomonta\u017ea najavne ilustracije: Breda Bizjak (originalna fotografija: Helga Goran)
\nAutor fotografija: Helga Goran
\nStare fotografije i razglednice: privatna zbirka Stanka Gu\u0161tina i Povijesni i pomorski muzej Istre
\n 
\nVi\u0161e o projektu mo\u017eete pro\u010ditati ovdje:
\nhttps:\/\/www.facebook.com\/otvorenigrad\/ <\/a>
\n 
\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Otvoreni grad 2018 \u2013 Akcija \u2018ZELENI PLAN\u2019 s Vladom Martekom Ponedjeljak, 26.3.2018 u 12 sati \u2013 Pula, Mornari\u010dki park   Tre\u0107u godinu zaredom projekt OTVORENI GRAD u sklopu Dru\u0161tva arhitekata Istre ostvaruje arhitektica Breda Bizjak sa suradnicima. Osnovni program projekta predstavljaju urbane akcije kroz koje se u suradnji s umjetnicima \u017eeli upozoriti na […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5335,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-5328","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5328"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5328\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}