{"id":5512,"date":"2018-11-13T20:47:24","date_gmt":"2018-11-13T19:47:24","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=5512"},"modified":"2018-11-13T20:47:24","modified_gmt":"2018-11-13T19:47:24","slug":"planiranje-javnih-prostora-u-hrvatskoj-moze-li-drukcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2018\/11\/13\/planiranje-javnih-prostora-u-hrvatskoj-moze-li-drukcije\/","title":{"rendered":"Planiranje javnih prostora u Hrvatskoj \u2013 mo\u017ee li druk\u010dije?"},"content":{"rendered":"

\t\t\t\t 
\nU Vara\u017edinu je 26. i 27.10.2018. odr\u017ean tre\u0107i, ujedno i zavr\u0161ni susret projektnih partnera u sklopu projekta \u201e\u010ciji je ovo grad?\u201c. Projekt provodi Dru\u0161tvo arhitekata Vara\u017edin, u partnerskoj suradnji s lokalnim dru\u0161tvima arhitekata iz Zadra, \u0160ibenika, Karlovca i Pule. Svrha projekta je potaknuti promjene u pristupu planiranju javnih prostora kako bi se javni prostori planirali na suvremen, participativan i integralan na\u010din.
\nPrvi dan susreta predstavljene su \u010detiri suvremene i inovativne metode planiranja javnih prostora, a nakon izlaganja svake pojedine metode, odr\u017eana je rasprava. Goranka Grgi\u0107 iz Grada Vara\u017edina, predstavila je izradu \u201eIntegriranog akcijskog plana (IAP)\u201c<\/strong> prema metodologiji programa europske me\u0111uregionalne suradnje URBACT III. Predstavljanje metodologije popra\u0107eno je konkretnim primjerom, odnosno iskustvima u provedbi projekta MAPS. Projekt MAPS bio je jedna od URBACT-ovih mre\u017ea za planiranje te se bavio izradom akcijskih planova napu\u0161tenih, biv\u0161ih vojnih objekata, a u Vara\u017edinu revitalizacijom biv\u0161e vojarne u Optujskoj ulici. URBACT-ova metodologija rje\u0161avanja urbanih izazova u gradovima vodi se projektnom logikom i pristupom logi\u010dke matrice te po\u010diva na analizi i definiranju problema, postavljanju ciljeva i osmi\u0161ljavanju aktivnosti kako bi se u kona\u010dnici postigli o\u010dekivani rezultati. Osim navedenog, postavlja se vremenski okvir za provedbu akcijskog plana, odre\u0111uje tko \u0107e voditi proces i definiraju se pokazatelji rezultata kako bi se moglo valorizirati \u0161to je postignuto. URBACT-ova metodologija poti\u010de sna\u017eno uklju\u010divanje lokalnih dionika u izradu i provedbu akcijskog plana. Ve\u0107 u prvoj fazi projekta osnovan je ULG \u2013 lokalna Urbact grupa \u010diji su \u010dlanovi razli\u010diti dionici iz sfere gospodarstva, javnog i civilnog sektora te gra\u0111ani. ULG je u svom radu koristio inovativne alate koji su osigurali ravnopravno izra\u017eavanje mi\u0161ljenja i uklju\u010divanje svih dionika. Kako bi se pobudio interes javnosti i upoznali gra\u0111ani s potencijalom prostora biv\u0161e vojarne, tri puta su organizirani Dani otvorenih vrata u Optujskoj. Gra\u0111ani su prvi put vidjeli prostor vojarne, bile su organizirane vo\u0111ene ture, predavanje, koncert te odr\u017eani 16. Dani performansa. O budu\u0107oj namjeni prostora raspravljalo se kroz rad ULG-a, a gra\u0111ani su svoje mi\u0161ljenje izrazili putem online upitnika, kao i ispunjavanjem upitnika na licu mjesta, u sklopu Dana otvorenih vrata. Na temelju svega navedenog izra\u0111en je plan aktivnosti koje je potrebno provesti da bi se do\u0161lo do kona\u010dnog cilja \u2013 revitalizacije biv\u0161e vojarne u novi gradski podcentar. Izra\u0111ena je analiza prostornih mogu\u0107nosti na temelju koje je osmi\u0161ljena provedba revitalizacije u tri faze. U 1. fazi budu\u0107im korisnicima se dodjeljuju prostori u postoje\u0107im zgradama koje zahtijevaju minimalne intervencije, u 2. fazi korisnicima se dodjeljuju prostori u zgradama koje zahtijevaju zna\u010dajniju obnovu, a u 3. fazi provodi se urbanisti\u010dko-arhitektonski natje\u010daj za ure\u0111enje novog, otvorenog javnog prostora i eventualnu izgradnju novih zgrada. Tijekom prve dvije faze kori\u0161tenja, korisnici bi privremeno uselili u zgrade. Taj period iskoristio bi se za propitivanje kona\u010dne namjene prostora te za ostvarivanje vlasni\u0161tva grada nad vojarnom. Provedba IAP-a zami\u0161ljena je kroz pet godina, a procesom provedbe upravljao bi odbor sastavljen od razli\u010ditih dionika \u2013 stru\u010dnjaka, \u010dlanova ULG-a, predstavnika korisnika, predstavnika udruga i gra\u0111ana.
\n 
\n 
\n\"IAP_1\"<\/a>
\n\"IAP_2\"<\/a>
\n 
\n 
\nArhitekt Marko Zlonoga predstavio je \u201ePlacemaking\u201c<\/strong> \u2013 na\u010din razmi\u0161ljanja i djelovanja koji uklju\u010duje sve dionike javnog prostora (lokalnu upravu, stru\u010dnjake, stanovnike i korisnike) u procese vezane za javni prostor, s ciljem kako bi se javni prostor u\u010dinio boljim mjestom za \u017eivot ljudi. To je proces koji uklju\u010duje planiranje, kreiranje i upravljanje javnim prostorom. Prema \u201ePlacemakingu\u201c, dobar javni prostor je pristupa\u010dan i dobro povezan s ostalim va\u017enim mjestima u blizini, ugodan je i oda\u0161ilje dobru sliku, privla\u010di ljude da participiraju u aktivnostima na tom mjestu i stvara dru\u0161tveno okru\u017eenje u kojem se ljudi \u017eele ponovo okupljati. Sama metodologija u osnovi je vrlo sli\u010dna metodologiji URBACT-a, a temelji se na identifikaciji dionika, analizi i valorizaciji prostora, definiranju problema, kreiranju vizije, provo\u0111enju akcija privremenog, eksperimentalnog karaktera te trajnoj evaluaciji i konstantnim pobolj\u0161anjima. Na primjeru jednog poznatog javnog prostora, Kazali\u0161nog trga u Rotterdamu, \u010diji su autori WEST 8, saznali smo razliku izme\u0111u arhitektonskog pristupa i pristupa \u201ePlacemakinga\u201c. Taj trg, iako kvalitetno dizajniran i nagra\u0111ivan od struke, lokalna zajednica nije do\u017eivjela kao uspje\u0161no rje\u0161enje javnog prostora. Prostor je velik, ve\u0107i dio vremena bio je prazan i bez aktivnosti i nije pozivao na zadr\u017eavanje i boravak. Stoga je osnovana Ujedinjena udruga za Kazali\u0161ni trg u koju su uklju\u010deni razli\u010diti dionici, koja radi na osmi\u0161ljavanju programa (doga\u0111anja) za trg kroz cijelu godinu, koordinira rad zainteresiranih dionika koji \u017eele koristiti trg, brine o ostvarivanju dobrog kontakta sa trgu pripadnim zgradama i generalno poma\u017ee u osna\u017eivanju odnosa sa susjednim prostorima grada koji gravitiraju trgu.
\n  
\n\"Placemaking\"<\/a>
\n 
\nKao izazovi \u201ePlacemakinga\u201c istaknuti su: gentrifikacija, povezivanje s urbanisti\u010dkim planovima, pitanje \u0161ireg konteksta zahvata, povezivanje placemakera, stvaranje baze dobrih praksi te razmjena iskustava i mi\u0161ljenja. Najavljeno je odr\u017eavanje me\u0111unarodne placemaking konferencije krajem travnja u Splitu, u organizaciji Urbact Hrvatska i Udruge gradova.
\n 
\n 
\nKristina Careva i Rene Lisac, arhitekti s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, predstavili su \u201eAkupunkturu grada\u201c \u2013 interdisciplinarnu i participativnu metodu malih i preciznih intervencija u gradskim \u010detvrtima i \u201cZagreb za mene\u201c \u2013 projekt urbane revitalizacije javnih prostora u gradu Zagrebu. Ideja na kojoj po\u010diva inicijativa \u201eAkupunkture grada\u201c<\/strong> je da se malim i preciznim akcijama u javnom gradskom prostoru, osmi\u0161ljenim kroz interdisciplinarni proces i uz participaciju gra\u0111ana, mo\u017ee zna\u010dajno pobolj\u0161ati urbani \u017eivot i socijalna kohezija zajednice. U interdisciplinarnom pristupu rje\u0161avanju problema, suradnjom kroz razgovor i susretanje, pojedine struke doprinose svojim znanjem i metodama stvaranju novih metoda rada kojima se poku\u0161ava prona\u0107i najbolje rje\u0161enje. Uklju\u010denost korisnika u procese planiranje rezultira identifikacijom pojedinaca i javnosti s planiranim te pove\u0107ava uspje\u0161nost u realizaciji i kori\u0161tenju. Komunikacija izme\u0111u struke i korisnika premo\u0161\u0107uje jaz izme\u0111u stru\u010dnih principa i aktualnih potreba. Stru\u010dnjak se povezuje s realnim uvjetima i stvarnim korisnikom, a istodobno se kod korisnika razvija kapacitet za razumijevanje stru\u010dnih principa, argumentacija i donesenih odluka. Uklju\u010divanjem korisnika u procese indirektno ih se odgaja u duhu kultiviranja zajedni\u010dkog\/javnog interesa kao primarnog kriterija u odnosu na individualni\/privatni interes. Ovisno o temi, problemu ili projektu koriste se razli\u010dite metode participacije. Za razmjenu informacija koristi se obavje\u0161tavanje, anketiranje i intervjuiranje. U proces planiranja i kreiranja javnost se uklju\u010duje kroz fokus grupe, diskusije, okrugle stolove i radionice, a i u fazi izvedbe mogu\u0107e je uklju\u010diti javnost organizacijom akcija. Istaknuti su i neki izazovi participacije \u2013 kako do\u0107i do korisnika i kako ih zainteresirati za uklju\u010divanje, kako prona\u0107i zajedni\u010dki jezik i ostvariti neposrednost u komunikaciji te kako razlu\u010diti javni od privatnog interesa.<\/p>\n

 
\n\"Akupunktura_1\"<\/a>
\n\"Akupunktura_2\"<\/a>
\n 
\n 
\nProjekt \u201eZagreb za mene\u201c<\/strong> nastao je na temeljima Akupunkture grada \u2013 interdisciplinarnom pristupu i participaciji javnosti, ali zahva\u0107a \u0161iri gradski prostor, odnosno bavi se javnim prostorima na podru\u010dju cijelog Zagreba. Jedan od ciljeva bio je ravnomjerno rasporediti intervencije po kvartovima kako bi se postigla decentralizacija i kako bi se ostvario pozitivan u\u010dinak na cijelom gradskom podru\u010dju. Novoure\u0111eni prostori pridonijeli bi socijalnoj koheziji i stvaranju identiteta kvartova te omogu\u0107ili demokratizaciju javnog prostora. O\u010dekivalo se i postizanje pozitivnih ekonomskih u\u010dinaka na razini malog i srednjeg poduzetni\u0161tva kao i podizanje vrijednosti prostora i nekretnina uz novoure\u0111ene prostore. Odabir lokacija provodio se putem stru\u010dne urbanisti\u010dke studije koju je izradila Katedra za urbanizam Arhitektonskog fakulteta te propitivanjem mi\u0161ljenja gra\u0111ana, udruga, stru\u010dne javnosti i mjesne samouprave koje je provedeno po metodologiji Akupunkture grada. Na taj na\u010din odabrane su 33 lokacije koje su javno predstavljene te je nakon javne rasprave odabrano 17 lokacija za realizaciju. Za svaku od lokacija bila je predvi\u0111ena provedba urbanisti\u010dko-arhitektonskog natje\u010daja kojem prethodi izrada natje\u010dajnog elaborata. Natje\u010dajni program zami\u0161ljen je kao sinteza stru\u010dnih podloga izra\u0111enih od strane Arhitektonskog fakulteta i podataka prikupljenih Akupunkturom na samim lokacijama, \u010dime bi se osiguralo sudjelovanje gra\u0111ana u procesu i iskazivanju stvarnih potreba. Nakon provedenih urbanisti\u010dko-arhitektonskih natje\u010daja za odabrana rje\u0161enja planirana je realizacija. Proveden je samo jedan urbanisti\u010dko-arhitektonski natje\u010daj te je provedba projekta na tome stala, ali je projekt \u201eZagreb za mene\u201c prepoznat kao primjer dobre prakse s mogu\u0107no\u0161\u0107u primjene u drugim gradovima te je tako ostvarena suradnja s Novim Sadom gdje se kroz projekt \u201eNova mesta-Novi Sad\u201c planira urediti niz javnih prostora. Do sada su provedeni javni natje\u010daji na 8 lokacija, a 4 lokacije su ve\u0107 u fazi realizacije.<\/p>\n

 
\n\"Zagreb<\/a>
\n\"Zagreb<\/a>
\n 
\n 
\nDrugog dana susreta u Vara\u017edinu organizirana je \u0161etnja javnim prostorima centra Vara\u017edina, uz stru\u010dno vodstvo arhitekta Filipa Kobzineka, iz Radne skupine Vara\u017edin, koja unutar Dru\u0161tva arhitekata Vara\u017edin propituje suvremenu graditeljsku ba\u0161tinu Vara\u017edina. \u0160etnji su se, osim stru\u010dne javnosti, odazvali i brojni gra\u0111ani. Na pojedinim lokacijama povela se spontana rasprava o tome kako razli\u010diti dionici (arhitekti, povjesni\u010dari umjetnosti, korisnici i gra\u0111ani) sagledavaju prostor, svatko sa svog aspekta, \u0161to potvr\u0111uje da je takav dijalog itekako mogu\u0107 i potreban, ako mu date priliku da se dogodi.
\n 
\n\"VZ_setnja\"<\/a>
\n 
\nProjekt \u201e\u010ciji je ovo grad?\u201c zavr\u0161ava krajem 2018. godine objavom priru\u010dnika s objedinjenim i sistematiziranim znanjima i iskustvima, razmijenjenim tijekom jednogodi\u0161nje provedbe projekta.
\n 
\nZa \u201eDru\u0161tvo arhitekata Vara\u017edin\u201c :
\nEmilija Vlahek, koordinatorica projekta
\nMaja Kireta, koordinatorica projekta
\n 
\n \t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  U Vara\u017edinu je 26. i 27.10.2018. odr\u017ean tre\u0107i, ujedno i zavr\u0161ni susret projektnih partnera u sklopu projekta \u201e\u010ciji je ovo grad?\u201c. Projekt provodi Dru\u0161tvo arhitekata Vara\u017edin, u partnerskoj suradnji s lokalnim dru\u0161tvima arhitekata iz Zadra, \u0160ibenika, Karlovca i Pule. Svrha projekta je potaknuti promjene u pristupu planiranju javnih prostora kako bi se javni prostori […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5523,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[30],"tags":[],"class_list":["post-5512","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5512","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5512"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5512\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}