{"id":6186,"date":"2022-03-01T09:39:13","date_gmt":"2022-03-01T08:39:13","guid":{"rendered":"http:\/\/d-a-si.hr\/web\/?p=6186"},"modified":"2022-08-27T08:55:25","modified_gmt":"2022-08-27T08:55:25","slug":"gradionica-05-_-zadar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/2022\/03\/01\/gradionica-05-_-zadar\/","title":{"rendered":"Gradionica 05 _ Zadar"},"content":{"rendered":"

Ove godine, Dru\u0161tva arhitekata Zadara u suradnji s Gradom Zadrom i Goethe-Institutom Kroatien iz Zagreba, organizira 5. po redu Gradionicu s temom javne pje\u0161a\u010dke povr\u0161ine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Grada Zadra, Zadarske \u017eupanije te Goethe-Instituta Kroatien.<\/p>\n

Zadar je grad koji svoju mre\u017eu pje\u0161a\u010dkih zona ve\u0107 dugi niz godina nije \u0161irio te se ona i dalje odnosi na ograni\u010denu povr\u0161inu zadarskog poluotoka \u2013 povijesnog grada. U povijesnim previranjima s kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a formirale su se pje\u0161a\u010dke povr\u0161ine na tom prostoru koje su do danas kvantitativno ostale gotovo nepromijenjene. Dana\u0161nji na\u010din \u017eivota u urbanim sredinama podrazumijeva i intenzivnu konzumaciju javnog gradskog tkiva od kojeg je upravo javna pje\u0161a\u010dka povr\u0161ina u svojim nebrojenim oblicima i vrstama kori\u0161tenja najpotentnija. To je prostor najslobodnijeg kretanja i prostor direktne prezentacije kulture \u017eivljenja. Mediteran, a osobito Dalmacija, sredina je u kojoj je boravak na otvorenom medij te kulture. Upravo zato kao jedna od najaktualniji tema name\u0107e se tema \u0161irenja pje\u0161a\u010dkih povr\u0161ina u trenutku kada se iste podre\u0111uju svim ostalim oblicima kretanja, a osobito osobnom kolnom prometu. Promatraju\u0107i situaciju okvirima suvremenog urbanizma i na tragu pozitivnih europskih i svjetskih primjera, potpuno neopravdano parkirna mjesta zauzimaju pje\u0161a\u010dki prostor, a ceste se \u0161ire na u\u0161trb pje\u0161a\u010dkih koridora.<\/p>\n

S druge strane, Grad Zadar postaje\u00a0grad dvaju centara<\/strong>: s jedne strane povijesni centar koji je sve vi\u0161e orijentiran turistima te s druge strane novi centar koji se nametnuo kao centar javnih i dru\u0161tvenih funkcija orijentiranih lokalnom stanovni\u0161tvu \u2013 prostor biv\u0161e vojarne u Ulici Stjepana Radi\u0107a. Vezu izme\u0111u ta dva centra danas \u010dini most i Ulica S. Radi\u0107a \u2013 jedna od najprometnijih gradskih ulica \u2013 prava\u00a0gradska aorta<\/strong>. Oblikovana profilom ulice s drvoredima obostrano, pje\u0161a\u010dkim obostranim koridorom te cestom \u0161irine triju traka. U donjem dijelu cesta je jednosmjerna s dvije trake divljeg parkinga. U gornjem dijelu cesta je dvosmjerna s jednom trakom divljeg parkinga. Ulica je nedavno dobila novo ruho partera, ali pro\u010delja koja formiraju ulicu jo\u0161 ne prate njezinu nedvojbenu reprezentativnost i zna\u010daj. U ulici se nalazi veliki niz poslovnih prostora, ugostiteljskim terasama uzurpiranih d\u017eepova javnih povr\u0161ina i duga\u010dki niz divljih parkinga.<\/p>\n

Iz tog razloga name\u0107u se pitanja:<\/p>\n

Mo\u017ee li Ulica Stjepana Radi\u0107a biti pje\u0161a\u010dka veza izme\u0111u starog centra (Poluotoka) i novog centra (biv\u0161a vojarna)? Je li to ostvarivo? Ako je, kako?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee li ona biti mjesto zaustavljanja i boravljenja?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee li biti primjer nove prakse s naglaskom na \u0161irenje pje\u0161a\u010dkih i zelenih povr\u0161ina?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee li u njoj pje\u0161ak biti superioran kolnom prometu?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee li Ulica Stjepana Radi\u0107a biti bez automobila?<\/strong><\/p>\n

Na ta pitanja \u0107e sudionici ovogodi\u0161nje Gradionice dati svoje odgovore.<\/p>\n

Ovo \u0107e biti prva godina u kojoj, osim standardnog dijela Gradionice, imamo i\u00a0Gradionicu MINI<\/strong>\u00a0(od 7. do 12. o\u017eujka) s u\u010denicima srednje Strukovne \u0161kole Vice Vlatkovi\u0107a i Tehni\u010dke \u0161kole Zadar koje \u0107e mentorirati arhitektonski berlinski kolektiv ConstructLab. Oni \u0107e napraviti mikro dnevne boravke \u2013 ekstenzije pje\u0161a\u010dke staze u Ulici Stjepana Radi\u0107a koje omogu\u0107uju zadr\u017eavanje, okupljanje i spontano sjedenje, a koji \u0107e biti postavljeni od 12. o\u017eujka. Radionica za u\u010denike je nastavak suradnje Dru\u0161tva arhitekata Zadra (ZDA) i Goethe-Instituta Kroatien zapo\u010dete na projektu \u017dedni grad kojeg je za Zagreb i Zadar osmislio Sa\u0161a \u0160impraga iz 1POSTOZAGRAD.<\/p>\n

Standardni dio \u2013\u00a0Gradionica MAXI<\/strong>\u00a0biti \u0107e popra\u0107en otvorenim predavanjima u Kne\u017eevoj pala\u010di i vo\u0111enjem po gradu s temom javnih pje\u0161a\u010dkih povr\u0161ina. Arhitekt Bogdan Marov pri\u010dat \u0107e o ure\u0111enju \u0161etnice na bedemima, arhitekt Pero Maru\u0161i\u0107 o preure\u0111enju kupali\u0161ta Kolovare, a arhitekti Dinko Pera\u010di\u0107 i Idis Turato odr\u017eat \u0107e zanimljivo uvodno predavanje za sudionike i javnost.<\/p>\n

Timove Gradionice<\/strong>\u00a0ove \u0107e godine voditi renomirani hrvatski arhitekti\u00a0Ana Dana Bero\u0161, Dinko Pera\u010di\u0107 i Idis Turato<\/strong>. Gradionica MINI odvijat \u0107e se u\u017eivo, a standardni dio Gradionice online (od 14. do 19. o\u017eujka) iz razloga \u0161to \u0107e na njemu sudjelovati studenti razli\u010ditih fakulteta.<\/p>\n

Izlo\u017eba radova Gradionice bit \u0107e\u00a0in situ\u00a0<\/em>2. travnja, u Ulici S. Radi\u0107a<\/strong>\u00a0zajedno s dodjelom vrijednih nagrada sudionicima. I ove godine \u0107e se radovi ocjenjivati, a u ocjenjivanju \u0107e kao tre\u0107i \u010dlan uz mentore i uz goste kriti\u010dare sudjelovati publika (op\u0107a javnost) putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Gosti kriti\u010dari \u0107e ove godine biti pro\u010delnici gradskih upravnih odjela: Dina Bu\u0161i\u0107, Ante \u010curkovi\u0107 i Darko Kasap.<\/p>\n

Rezultati Gradionice \u0107e, osim na izlo\u017ebi, biti dostupni i u tiskanoj publikaciji te trajno na Internet stranicama ZDA.<\/p>\n

Svi prijavljeni sudionici trebaju biti u\u00a0timovima od minimalno dvije osobe<\/strong>. Timovi smiju biti interdisciplinarni, ali bar pola \u010dlanova tima treba biti arhitektonske struke, bilo studenti arhitekture bilo arhitekti. Prijave za Gradionicu MAXI traju do 12. o\u017eujka 2022.<\/p>\n

Podloge za rad<\/strong>\u00a0biti \u0107e poslane sudionicima neposredno prije po\u010detka Gradionice. Timovi \u0107e se rasporediti po mentorima. Svaki tim \u0107e s mentorom trebati ostvariti nekoliko kontakata tokom pet dana koliko traje radionica. Vrijeme, mjesto i na\u010din komuniciranja odabiru i dogovaraju timovi i njihov mentor neovisno.<\/p>\n

Prvi dan online radionice organizirat \u0107e se kratko zajedni\u010dko online dru\u017eenje\/upoznavanje, a u subotu ujutro 19. o\u017eujka timovi \u0107e svoje radove kratko prezentirati gostima kriti\u010darima putem online kanala.<\/p>\n

Nakon prezentacije gostima kriti\u010darima timovi \u0107e svoje radove elektroni\u010dki predati kako bi se isti mogli grafi\u010dki pripremiti i tiskati u obliku plakata za izlo\u017ebu i kataloga.<\/p>\n

LINK: https:\/\/www.zda.hr\/gradionica-o5-raspis\/<\/p>\n


\n\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\t\t<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ove godine, Dru\u0161tva arhitekata Zadara u suradnji s Gradom Zadrom i Goethe-Institutom Kroatien iz Zagreba, organizira 5. po redu Gradionicu s temom javne pje\u0161a\u010dke povr\u0161ine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Grada Zadra, Zadarske \u017eupanije te Goethe-Instituta Kroatien. Zadar je grad koji svoju mre\u017eu pje\u0161a\u010dkih zona ve\u0107 dugi niz godina nije \u0161irio te se ona i […]\n","protected":false},"author":2,"featured_media":25517,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[40,30],"tags":[],"class_list":["post-6186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6186"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6186\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25515,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6186\/revisions\/25515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/d-a-si.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}