Think Space program zagrebačkog Društva arhitekata najavljuje posljednji mini.simpozij u ciklusu MONEY/ NOVAC na kojem će o svojem radu na temu oduzimanja u prostoru govoriti Keller Easterling, američka arhitektica, urbanistica, istraživačica na polju arhitekture i profesorica na arhitektonskoj školi Sveučilišta Yale.
Završen je posljednji natječaj ovosezonskog izdranja Think Space programa, Environment / Subtraction(Okoliš / subtrakcija). Njegove rezultate u petak će u Laubi objaviti Keller Easterling koja je natječaj žirirala u suradnji s gostima kustosima ciklusa, španjolskim arhitektima, Ethel Baraonom Pohl i Cesarom Reyesom Najera. Uz objavu rezultata i predstavljanje nagrađenih radova, koje će nam i ovaj put približiti njihovi međunarodni autori uključenjima uživo iz različitih vremenskih zona, u programu događanja u petak imat ćete prilike uživo poslušati i ostale zanimljive gošće programa, Baraonu Pohl i Anu Danu Beroš u panel raspravi koju će moderirati Tomislav Pletenac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pozivamo Vas da nam se pridružite u razgovoru od 19:00h te neformalnom druženju od 21:00 h na adresi Baruna Filipovića 23a.
Sudjelovanje ne mini-simpoziju boduje se u sklopu Programa stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata s tri (3) boda.
Besplatne ulaznice rezervirajte putem Entrio sustava ovdje.
Keller Esterling, američka arhitektica, urbanistica i istraživačica na polju arhitekture, koja trenutno predaje na Sveučilištu Yale žiratorica je posljednjeg u nizu ovogodišnjih Think Space natječaja – Environment/ Subtraction. Easterling je autorica je nekoliko knjiga koje se bave istraživanjem globalnih fenomena u arhitektonskom kontekstu, suburbijom i urbanističkim problematikama američkih predgrađa, dok se u zadnje vrijeme bavi pojmom subtrakcije u arhitekturi. Predstavivši temu natječaja u okviru mini.simpozija Culture & Society, Easterling je ukazala na činjenicu zapostavljenog dijela arhitektonske struke – uklanjanja zgrada.
Načini, metodologije uzroci, kao i tržišni i ekološki mehanizmi samo su neki od aspekata ovog relativno zapostavljenog djela – između ostalog – i arhitektonske djelatnosti. Ratovi i planirano rušenje, odnosno uklanjanje imaju po prvi put podjednak učinak na izgrađeni okoliš. Pitanje je na koji način iz kojih razloga i s kojim reperkusijama se zgrade uklanjaju, kakve su posljedice na okoliš i da li je ovo segment arhitektonske struke koji će dobiti na značaju u budućnosti.
Keller Easterling: Subtrakcija
Zamislite zadovoljstvo uklanjanja zgrada. Kakvi god bili golemi napori povezani uz podizanje arhitekture, umjetnost uklanjanja mora biti jednako nasilna, neodoljiva I zadovoljavajuća.
Metode demoliranja, implozije ili drugog načina subtrakcije građevinskog materijala su esencijalne vještine arhitektonske edukacije. Iako se građenje smatra primarno konstruktivnom aktivnošću, disciplina još uvijek nije institucionalizirala posebne studije uklanjanja. U biti arhitektonski odgovor na gotovo sve probleme je gradnja, a uklanjanje je samo priprema tabula rase.
U često indiferentnim ekologijama subtrakcije zgrada, tržišni i financijski eksperti, urbanisti i političari imaju na raspolaganju nekoliko metoda daljinskog upravljanja detoniranja zgrada i okoliša, stvarajući destrukciju i političke okolnosti samo neznatno drugačije od rata. (…)
Svaki akt građenja je već i akt subtrakcije. Mnoge zgrade su danas projektirane kao repetativni prostorni produkti s kratkim ciklusima zastarijevanja. Financijska industrija obavija prividno statičnu i otpornu zgradu ranjivim balonom napuhavanjem ili snižavanjem vrijednosti, bilo da se radi o maloj kući ili o sportskoj areni ili kasinu. Populacije migriraju u i iz gradova uzrokujući i rast i ubrzani pad. Zgrade zamjenjuju druge zgrade, ali mogu svojom toksičnom nazočnošću uzrokovati propast za okolinu i krajobraz.
U jeku recentne krize, katastrofa i populacijskih migracija, kada se zgrade mijenjaju i zrače negativnost, značajni segment teške mašinerije se koristi za rušenje. Uništenje i propadanje imaju vlastitu pornografiju. Emisije o demoliranju. (…)
Ekonomija subtrakcije bi mogla označiti kraj ere u kojoj je gradnja tretirana primarno kao financijski instrument. Dok postoje razvijene sheme manipuliranja virtualnim vrijednostima zgrada i krajobraza – na tržištu nekretnina ili tržištu ugljika – postoji manje prostornih varijabli vrijednosti. Materijalizacijom rizika i nagrada u fizičkom, prostornom konstruktu, udjelima i mehanizmima alternativnih portfolia vrijednosti se može trgovati na paralelnim tržištima. (…)
Financijski sustavi su dobri u haphazardnom brisanju zgrada i krajobraza, ali s obzirom na činjenicu da su arhitekti obučeni za pokretanje građevinske mašinerije prema naprijed, možda bi mogli I znati nešto o tome kako je staviti u rikverc.
Drustvo arhitekata Zagreba (DAZ)
Zagreb Society of Architects
Trg bana Jelacica 3/I
HR – 10 000 Zagreb
Croatia
tel. +38514816151; fax. +3851481619
info@think-space.org
www.think-space.org
