Namjera SOBE bila je okupiti sve generacije šibenskih arhitekata za isti stol te pokušati naći odgovore na teme koje je SOBA unaprijed pripremila. Prvi u nizu okruglih stolova, zamišljenih da budu otvoreni i konstruktivni razgovori na temu grada Šibenika, održan je dana 20. siječnja 2016. godine, na temu zaštite arhitektonskog nasljeđa. Kako je Šibenik grad koji veliki dio svog identiteta i vitalnosti duguje gradskoj jezgri, ta se tema činila prikladnom.
Uvod u okrugli stol bilo je predavanje Marka Chiabova na temu očuvanja baštine kao zanemarenoj temi među arhitektima danas te o proturječnostima unutar same zaštite. Izlaganje je bilo bazirano na tezama iznesenim na izložbi “Cronocaos” koju je na bijenalu u Veneciji 2010. godine postavila OMA, a trebalo je poslužiti kao baza na kojoj bi se odvijala daljnja rasprava. Jedna od zanimljivijih iznesenih teza bilo je očuvanje baštine moderne, tj. zanemarivanje poslijeratne javne, stambene arhitekture kojom je mnoštvo arhitekata pokušavalo mijenjati gradove. Šibenik je grad koji ima velik broj izvedenih stambenih objekata koji počivaju na tim temeljima te se postavilo pitanje njihove valorizacije i očuvanja.
Zatim se gost, arhitekt Miroslav Škugor, u svom izlaganju dotakao konkretnih problema i procedura s kojima se susrećemo pri zaštiti baštine, a naveo je i nekolicinu primjera diljem grada koje smatra vrijednima. Nakon njega, arhitekt Zoran Popović govorio je o izazovima koje susrećemo kao projektanti pri radu na projektima koji imaju snažnu povijesnu pozadinu. Na konkretnom primjeru je dočarao složenost prostornih mijena kroz povijest te promjenjivost prostora i programa koju je iščitao nakon temeljitih analiza.
Prvi korak prema zaštiti je prepoznavanje neupitne kvalitete građevine, cjeline ili ambijenta. Starijim građevinama ide u prilog vrijeme očuvanja kao pokazatelj vrijednosti, ali i povjesničarima koji su prvi na braniku nostalgičnih slika što pojedini objekti nose sa sobom, logičnim se čini da moderne građevine trebaju arhitekte koji bi ih s jasnom valorizacijom, dokumentiranjem i mapiranjem trebali obraniti od neprimjerenih adaptacija i devastacija.
Kao logičan epilog ovog okruglog stola, SOBA je aktivirala davno osmišljen i započet projekt “Katalog arhitekture 20.st u Šibeniku”, koji bi dokumentirao važna djela od moderne nadalje. Kako je osnovni problem moderne arhitekture njeno nerazumijevanje, katalog bi bio prvi korak da se zainteresirani građana i buduće generacije arhitekata upoznaju s vrijednostima takvih djela i na taj način im spriječe propadanje.
