Pozivamo Vas na predavanje Kultura prostora koje će održati doc. dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnol. u ponedjeljak, 11. prosinca 2017. godine u 17:30 h u Urbanom centru na Starom pazaru.
“Prostor” je jedna od rijetkih polaznih kreativnih predodžbi koja u jezicima nije oličena okorjelim a još uvijek delikatnim internacionalizmima, poput “kulture” ili “identiteta”. Stvaranje prostora očito je na primjeru uobličavanja morfološki jasnog “krajolika” iz bezličnog “okoliša”. Pojmovni početak seže u antropologiju tijela, čijim je reperom sve oko njega razdijeljeno na cjeline i smjerove kojima su pridana značenja. Takva su vrjednovanja toliko univerzalna da je jasno kako se radi o općoj ljudskoj prirodi i njenim prvim kulturnim determinacijama. Upravljanjem takvih značenja se odnosima u prostoru reguliraju i odnosi medu ljudima, od pukih imenovanja preko korištenja do zoniranja. Na taj način se može razumijevati kulturna potreba kompeticije za prostorne resurse, pri čemu nije presudan njihov vlasnik već onaj tko im pridaje značenja (npr. svetosti). Za to ćemo koristiti domaće primjere najširih mogućih kulturnih obuhvata prostora, nevidljivih prostora i nedodirljivih prostora.
Nakon radioničke stanke posvetit ćemo se regulacijskoj kategoriji kulturnog krajolika. Nastao je kao geografski termin američke teorijske škole 1930-tih godina odakle je širen društvenim i humanističkim znanostima do usvajanja u Popisu svjetske baštine 1992. godine. U Hrvatskoj je zaštita kulturnih krajolika pionirska praksa poljoprivrede, urbanizma i konzervacije kulturne baštine s početka 1960-tih, prva u ovom dijelu Europe. Domaći konzervacijski zakon ni nakon dorade nema tu izričitu formulaciju (kategorija je opisna), tako da je hvarska hora kao jedini zakonski nominalni “kulturni krajolik” zaštićena zbog upisivanja u Popis svjetske baštine čija Konvencija ima snagu domaćeg zakona. Osim nje, sličnih je upisa u različitim formulacijama tridesetak. Od samog je početka kod nas blizak zaštiti prirode, no u regulaciji su domene zaštite prirode i kulture razgraničene korištenjem riječi “krajobraz” i “krajolik” – do te mjere da se u arhitektonskim tekstovima regulacijski autoritet ponekad naglašava novim “krajoličnim” pridjevom. Uz ove polazne prijepore tek slijede današnje kompeticije u prostoru s kojima se takvom terminologijom ima nositi. Nakon Europske krajobrazne konvencije 2000. godine institucionalna zbivanja s krajolicima su u određenoj mjeri ubrzana. Predavanjem će se i ukratko okarakterizirati lokalni kulturni krajolici, a potonja tema povezati s uvodnim razmatranjima.
Dva “ex cathedra” dijela bit će razdijeljena didaktičkom igrom za koju sudionici trebaju donijeti domjenačkih jestvina (u malim količinama), po svojem nahođenju. Poželjno bi bilo da oblicima asociraju geometrijske forme.
Predavač: doc. dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnol., Muzej Grada Šibenika i Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru (preddiplomski kolegij “Kulturni krajolik” i diplomski kolegij “Stvaranje baštine”).
Novosti
“Kultura prostora”, predavanje i radionica u ozračju blagdanskih domjenaka
