OTVORITE PLAKAT>>
Galerija
[nggallery id=17]O ZADATKU
Strategija prostornog razvitka republike Hrvatske detektirala je nedostatak malih gradova kao zapreku za ostvarenje skladnog prostornog i socijalnog razvitka zemlje u cjelini. Mali gradovi od 2000-5000 stanovnika nedostajuća su frakcija unutar urbane mreže, pa bi se razvitku takvih zajednica trebala posvetiti posebna pozornost.
Murter je paradigma takvog naselja, ne samo radi svoje sadašnje veličine i očekivanog rasta, već i po tome što je ostao u raskoraku između ruralnog i urbanog. To raspolučeno stanje prati dihotomija životnih stilova koji odražavaju čas tradicijsku čas tranzicijsku kulturu. Nejasni urbo-socijalni status naselja proizvodi identitetsku zbrku, u kojoj se i etika i estetika donedavno koherentne otočke zajednice raspršila u nerazumljivim urbanim oblicima i društvenim ritualima.
U takvim okolnostima arhitektonsko-urbanistička intervencija u središte Murtera, u prostor i sadržaj kojim se želi prijeći urbani razvojni i identitetski prag predstavlja iznimno težak zadatak. Složenost tog zadatka odražava se u cijelom spektru delikatnih pitanja:
Prvo pitanje odnosi se na staru uljaru – treba li je rušiti ili se ona može sadržajno i oblikovno transformirati?
Na to se nadovezuje niz novih pitanja – može li staru uljaru, koja je svojom pojavom i onda i danas ostala u konfliktu s mjerilom i ritmom povijesnog naselja, rehabilitirati značaj njezinih sadašnjih funkcija? Ili je uistinu dovršeno njezino mentalno posvojenje? Kako gledati na zgrade kina i bivšeg restauranta Kornat, koje su kao reprezentant društvene i gospodarske klime i kao poseban urbani sloj, nastale nakon drugog svjetskog rata? Može li hibridni projektni program, kojim na tom mjestu ponovo predviđamo upravne, kulturne, zabavne, trgovinske i uslužne sadržaje, proizvesti urbo-ekonomsku energiju koja će nagovijestiti provediva rješenja?
Postavljajući ova pitanja u pristupu razriješavanja arhitektonske teme izrazite kompleksnosti i kontekstualnosti, težište studentskih istraživanja izdignuto je iz razine onog poimanja konteksta koje se najčešće vraća pitanjima oblika i materijalnosti. Stavljajući u fokus naših razmatranja one aspekte kontekstualnosti koji zahvaćaju širinu i dubinu prostornih, društvenih i gospodarskih situacija, od naših studenata tražili smo svestran, istraživački i inovativan pristup zadatku u kojem će biti raspoznatljiva nastojanja da se u okvirima kontekstualnosti kao šireg pojma potakne stručna i socijalna angažiranost arhitekta u služenju zajednici.
Voljeli bismo da se ovi pokušaji, kao i ideje i energija studenata sadržana u prezentiranim projektima, ocjenjuju kroz izloženu optiku.
Prof. Nikola Bašić, d.i.a.
//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
O ZADATKU
Strategija prostornog razvitka republike Hrvatske detektirala je nedostatak malih gradova kao zapreku za ostvarenje skladnog prostornog i socijalnog razvitka zemlje u cjelini. Mali gradovi od 2000-5000 stanovnika nedostajuća su frakcija unutar urbane mreže, pa bi se razvitku takvih zajednica trebala posvetiti posebna pozornost.
Murter je paradigma takvog naselja, ne samo radi svoje sadašnje veličine i očekivanog rasta, već i po tome što je ostao u raskoraku između ruralnog i urbanog. To raspolučeno stanje prati dihotomija životnih stilova koji odražavaju čas tradicijsku čas tranzicijsku kulturu. Nejasni urbo-socijalni status naselja proizvodi identitetsku zbrku, u kojoj se i etika i estetika donedavno koherentne otočke zajednice raspršila u nerazumljivim urbanim oblicima i društvenim ritualima.
U takvim okolnostima arhitektonsko-urbanistička intervencija u središte Murtera, u prostor i sadržaj kojim se želi prijeći urbani razvojni i identitetski prag predstavlja iznimno težak zadatak. Složenost tog zadatka odražava se u cijelom spektru delikatnih pitanja:
Prvo pitanje odnosi se na staru uljaru – treba li je rušiti ili se ona može sadržajno i oblikovno transformirati?
Na to se nadovezuje niz novih pitanja – može li staru uljaru, koja je svojom pojavom i onda i danas ostala u konfliktu s mjerilom i ritmom povijesnog naselja, rehabilitirati značaj njezinih sadašnjih funkcija? Ili je uistinu dovršeno njezino mentalno posvojenje? Kako gledati na zgrade kina i bivšeg restauranta Kornat, koje su kao reprezentant društvene i gospodarske klime i kao poseban urbani sloj, nastale nakon drugog svjetskog rata? Može li hibridni projektni program, kojim na tom mjestu ponovo predviđamo upravne, kulturne, zabavne, trgovinske i uslužne sadržaje, proizvesti urbo-ekonomsku energiju koja će nagovijestiti provediva rješenja?
Postavljajući ova pitanja u pristupu razriješavanja arhitektonske teme izrazite kompleksnosti i kontekstualnosti, težište studentskih istraživanja izdignuto je iz razine onog poimanja konteksta koje se najčešće vraća pitanjima oblika i materijalnosti. Stavljajući u fokus naših razmatranja one aspekte kontekstualnosti koji zahvaćaju širinu i dubinu prostornih, društvenih i gospodarskih situacija, od naših studenata tražili smo svestran, istraživački i inovativan pristup zadatku u kojem će biti raspoznatljiva nastojanja da se u okvirima kontekstualnosti kao šireg pojma potakne stručna i socijalna angažiranost arhitekta u služenju zajednici.
Voljeli bismo da se ovi pokušaji, kao i ideje i energija studenata sadržana u prezentiranim projektima, ocjenjuju kroz izloženu optiku.
Prof. Nikola Bašić, d.i.a.
