Konferencija ARTUR Turistički prostor: Grad i regija
27.03.2014., Hotel WESTIN, Zagreb
IZLOŽBE I PREDSTAVLJANJA
Društvo arhitekata Zagreba u sklopu projekta Artur (Arhitektura i turizam) nastalog u suradnji s Institutom za turizam, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Društvom arhitekata Zadra, Društvom arhitekata Dubrovnika i Društvom arhitekata Istre, organizira konferenciju ARTUR 27. ožujka 2014. u Hotelu WESTIN, Zagreb na temu Turistički prostor: Grad i regija.
Na konferenciji ćemo kroz tri multidisciplinarna panela problematizirati grad i regiju s temama “KREATIVNOST I PARTICIPACIJA”, “ODRŽIVOST” te “ AMBIJENTALNA VRIJEDNOST DESTINACIJA” na kojima će godišnju temu ARTUR –a promišljati velik broj uvaženih stručnjaka iz područja arhitekture, dizajna, turizma, ekonomije i drugih relevantnih struka.
Završna konferencija ARTUR također prezentira rezultate okruglog stola održanog u Zagrebu kao i triju radionica u Zadru, Dubrovniku i Puli, koje će biti uvod u diskusiju na temu konferencije Turistički prostor: Grad i regija.
U dvorani Uvertira za vrijeme trajanja konferencije moguće je pogledati predstavljanje programa URBANIZAM OTOKA kroz dvije urbanističke teme:
URBANISTIČKI PLANOVI U SKLOPU PROGRAMA ETNO EKO-SELA NA OTOCIMA HVARU I BRAČU
APE d.o.o.
Program „Etno eko sela“ pokrenula je Splitsko-dalmatinska županija 2005. godine u koji je do danas uključeno tridesetak naselja s područja županije. Programom je predviđeno poticanje obnove raseljenih i zapuštenih naselja koja bi trebala postati turistička odredišta, a time i izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Za ova naselja izrađeni su ili su u izradi Urbanistički planovi uređenja koji su važan instrument u procesima revitalizacije povijesnih naselja jer reguliraju razvoj mjesta temeljeći ga na zatečenim ambijentalnim, spomeničkim i krajobraznim vrijednostima.
U sklopu programa „Etno eko sela“ naselja Malo Grablje, Velo Grablje i Zaraće na otoku Hvaru te Murvica i Dol na otoku Braču prepoznata su kao naselje čijom bi se revitalizacijom ostvarile turistički atraktivne lokacije, unaprijedile ambijentalne značajke otoka, a što bi imalo značajne pozitivne učinke na kvalitetu ukupne turističke ponude otoka i cijelog prostora županije.
Za svih pet naselja izrađene su konzervatorske studije, a za naselja Malo Grablje, Velo Grablje i Dol izrađen je i poslovno-upravljački model i studija izvodljivosti koji su odredili osnove organizacija, korištenje i namjena površina, uvjeti za uređenje i izgradnju te elemente zaštite na području obuhvata urbanističkog plana uređenja.
Iako svako od ovih naselja određuje specifična demografska, prostorna i gospodarska struktura osnovni cilj prostornog uređenja ovih naselja je uz zaštitu ambijentalnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, racionalno korištenje prostora, poboljšanje infrastrukturne opremljenosti i opremljenosti javnim prostorima i sadržajima te stvaranje preduvjeta za razvoj temeljen na turizmu i/ili poljoprivredi i tradicionalnim zanatima.
Iz iskustva na izradi urbanističkih planova uređenja etno-eko sela ukazujemo da su urbanistički planovi uređenja vrijednih cjelina, bez obzira na pravni stupanj zaštite, planovi koji zahtijevaju aktivno sudjelovanje svih sudionika u proces osmišljavanja razvoja naselja: nositelja izrade (općina i gradova), planera, stručnih upravnih tijela županije, konzervatorske službe, autora razvojnih planova i projekata upravljanja te udruga građana.
Definiranje ciljeva razvoja i/ili revitalizacije povijesnih cjelina, aktivnim sudjelovanjem svih navedenih sudionika, gledano u kontekstu procesa planiranja, mora se obaviti najkasnije u fazi nacrta prijedloga plana. U suprotnom urbanistički planovi svode se na planersko balansiranje između ograničenja utvrđenih planovima višeg reda, konzervatorskih ograničenja i projekata razvoja turizma.
PLANIRANO TALIJANSKO NASELJE UBLE, 30-tih godina 20. stoljeća
AZRA SULJIĆ, ASK ATELIJER
Naselje Uble nastalo je između 1933.-1936. godine pod službenim nazivom San Pietro kao plansko radničko naselje vezanu uz tvornicu za preradu ribe sagrađenu 1931. godine, u sklopu Mussolinijeva projekta urbanizacije provincije. Uz izgradnju industrijskih pogona tada je izvršena i prva regulacija obale i izvedba brodskog pristaništa, zahvaljujući čemu je Lastovo nakon stoljeća prometne izolacije, dobilo i više putničkih brodskih veza te hidroavionsku liniju s Italijom.
Naselje je oblikovano kao tipičan mali industrijski grad modernističkoga koncepta, s jasnom funkcionalnom diferencijacijom osnovnih zona po namjeni. Sastojalo od kompleksa tvornice, trga s brojnim građevinama javne namjene te stambenim kućama organiziranim u dva ulična poteza. Naselje je bilo u potpunosti komunalno opremljeno što je uključivalo vodovod s vodospremom, javne česme, odvodnju i javnu rasvjetu, a imalo je i vlastitu elektranu.
Naseljeno je talijansko stanovništvo koje se tu zadržalo da kraja 2. svjetskog rata kada se naseljava stanovništvom vezanim za objekte JNA, koje se na otoku zadržava do domovinskog rata kada u Uble dolaze prognanici. Građevine talijanskog naselja, naročito one javne namjene, su danas dijelom napuštene i u vlasništvu Republike Hrvatske te predstavljaju izuzetan potencijal za Uble, glavnu luku na otoku, s trećinom ukupnog stanovništva Lastova.
Osnovni problem naselja Uble je njegov negativan image. Kulturno-povijesna cjelina naselja, čiji se identitet temelji na zgradama iz doba moderne, okarakterizirana je kao ružna i neprilagođena lokalnom arhitektonskom izrazu kako od strane otočana tako i od strane posjetitelja. Prvi korak u smislu podizanja razine svijesti o vrijednosti samog naselja pokrenut je izradom konzervatorske studije za prostor kulturno-povijesne cjeline na temelju koje je planirano industrijsko naselje dobilo status preventivno zaštićenog kulturnog dobra.
Drugi korak je nužna potreba za revitalizacijom i uključivanjem u projekte kao što je primjer projekta ATRIUM (Architecture of Totalitarian Regimes of the XX° Century In Urban Management) financiranog od Europske unije iz Transnacionalnog programa suradnje South East Europe u koji su trenutno uključeni Labin i Raša. Glavni cilj projekta je promicati kulturni turizam povezivanjem primjera racionalističke arhitekture 20. stoljeća u kulturnu rutu.
Promidžba novog oblika kulturnog turizma je potencijal za ekonomsku valorizaciju ovoga nasljeđa kojim bi se moglo privući segmente međunarodne, posebno europske, rastuće kulturno-turističke potražnje, a slijedom toga i razviti nove usluge i radna mjesta te omogućiti održivo upravljanje kulturnom baštinom.
IZLOŽBA NEDOVRŠENE MODERNIZACIJE, Segment turizam
Voditelji projekta i kustosi izložbe: Maroje Mrduljaš i Vladimir Kulić
Izložba Nedovršene modernizacije je finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta, koji je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji s Društvom arhitekata Beograda, Koalicijom za održivi razvoj (Skoplje), Umjetničkom galerijom Maribor (Maribor), Oris-kućom arhitekture (Zagreb) i Muzejom za arhitekturu i dizajn (Ljubljana). Projekt je sufinancirao fond Europske komisije Kultura 2007.-13.
Izložba se sastoji od pet tematskih cjelina – Prostori ideologije, Politike prostora, Prostori svakodnevnih praksi, Prostori globalne razmjene te Jugoslavenski arhitektonski prostor. Kroz 23 zasebna tematska istraživanja izložba predstavlja brojne fenomene u rasponu od koncepata za nove gradove i urbanizaciju obale, preko specifičnih tema masovne proizvodnje arhitekture i regionalnih varijacija modernizma, do društvene pozicije arhitektonske discipline i njene recepcije u medijima. Istraživanja su popraćena raznim multimedijalnim sadržajem – televizijskim vijestima, dokumentarnim i reklamnim filmovima koji se veže za teme istraživanja. Izložba je prvi puta postavljena 2012. u Mariboru kao dio programa Europske prijestolnice kulture, a nakon toga je bila prikazana u Beogradu, Zadru, Ljubljani, Sarajevu, Cetinju, Skopju i Tirani. Na konferenciji Artur izložen je segment izložbe koji se odnosi na turizam te modernu arhitekturu i urbanizam Splita, Zadra i Pule.
„INTERIJER I DESTINACIJA“
Sekcija za interijer DAZ-a (Robert Križnjak i Martina Križnjak, dipl.ing.arh., voditelji sekcije za interijer)
ovim putem želi predstaviti nekoliko uspjelih arhitektonskih realizacija u turizmu u Hrvatskoj. Cilj je prikazati veće, ali i one manje projekte vezane uz turizam kako su se arhitektonski uklopili u svoju sredinu, koliko je interijer vezan uz destinaciju u kojoj je nastao, ali u konačnici ono najvažnije, te da su krajnji korisnik i arhitekti jednako zadovoljni realizacijom.
Predstavljene recentne arhitektonske realizacije pokazuju doprinos arhitektonske struke razvoju hrvatskog turizma te vrijedna iskustva promišljanja prostora (od eksterijera do interijera) osvrćući se na realizirane hotele, ali i dodatne sadržaje kao što su teretane, wellnessi i SPA. Predstavljeni projekti
Boutique hotel: Palača Lešić Dimitri, Korčula; arh: Zora Salopek Baletić; Hotel Radisson BLU Resort & Spa, Dubrovnik-Orašac; Arhitektonski ured de Arcitekten Cie; Hotel Well, Tuheljske toplice; arh: Marin Mikelić i Tomislav Vreš; Spa Golfer hotel, Sveti Martin na Muri; arh: Vedran Pedišić; Bed & breakfast; 4city Windows, Zagreb; Arhitektonski studio Križnjak u suradnji sa Diz/Viz studiom; Teretana i wellness (refreshing); Hypo centar u Zagrebu; arhitektonski studio Križnjak
Pozivamo sve zainteresirane djelatnike lokalnih samouprava, turističke djelatnike, dužnosnike i udruge, urbaniste, arhitekte, investitore i developere, konzervatore, dizajnere, umjetnike, sociologe, ekonomiste, pravnike, stručnjake za zaštitu okoliša, građane kao tvrtke i obrte u turizmu da nam se pridruže na konferenciji te da postanu aktivni dionici u procesu stvaranja turističkog prostora grada i regije.
| Iznos kotizacija za ARTUR konferenciju:(u cijenu kotizacije je uračunat PDV) | |
|
Članovi svih regionalnih Društava Članovi Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Djelatnici Instituta za turizam |
|
Ostali |
| Kotizacija obuhvaća: | Sudjelovanje na konferenciji Osvježenja u stankama Ručak za vrijeme trajanja konferencije Materijal konferencije Networking |
Sudjelovanjem na Konferenciji ARTUR polaznici ostvaruju 2 boda „sukladno odredbi Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva, Tablici bodovnih vrijednosti kategorija unapređivanja i usavršavanja znanja r.br. 11.“ Potvrdu o sudjelovanju izdaje organizator, Društvo arhitekata Zagreba.
PROGRAM KONFERENCIJE ARTUR, 27.03.2014., Hotel WESTIN, Zagreb
| PREDAVANJA I PANELI –DVORANA PANORAMA | ||
| 9:30 – 10:00 | Okupljanje i registracija | |
| 10:00 – 10:15 | Pozdravni govor | Teo Budanko, dipl.ing.arh. – Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Stella Ronner-Grubačić, Veleposlanica kraljevine Nizozemske |
| 10:15 -11:00 | Uvodno predavanje Marketing destinacija i događanja I Amsterdam (City), CitizenM (Međunarodni Hotel), Hans Brinker Budget Hotel (Niskobudžetni hotel), Floriade (Almere, Nizozemska) |
Agencija KesselsKramer Gijs van den Berg, Art director Matthijs de Jongh, Managing Director |
| 11:00-11:20 | Pregled rezultata održanih radionica u sklopu programa ARTUR u Zadru, Dubrovniku i Puli | Znanstvena novakinja Ana Mrđa, dipl.ing.arh. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| 11:20 – 11:35 | Pauza | |
| 11:35 – 12:45 | I. Panel KREATIVNOST i PARTICIPATIVNOST – moderator: Bojan Mucko, etnolog Multidisciplinarni panel Panel diskusija |
Prezentacija: ISTRAŽIVANJE, PREOBRAZBA I SANACIJA PROSTORA OTOKA VIRA Prof. dr.sc. Tihomir Jukić, dipl.ing.arh., Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studentice Nika Dželalija i Sara Jurinčić Prezentacija: KREATIVNI GRAD Dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, Institut za razvoj i međunarodne odnose Dr.sc. Ognjen Čaldarević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Dr.sc. Tomislav Pletenac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Vesna Rajković,dipl.ing.arh., |
| 12:45 – 13:15 | Pauza za kavu | |
| 13:15 – 14:30 | II. Panel ODRŽIVOST – moderator: Mr.sc. Petra Škevin, dipl.ing.arh. Multidisciplinarni panel Panel diskusija |
Prezentacija: NADOLAZEĆI TRENDOVI U POGLEDU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh, pomoćnica ministrice, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Prezentacija: NOVO EUROPSKO PLANIRANJE ODRŽIVOG RAZVOJA Dr.sc. Dafne Berc,dipl.ing.arh. Doc. Ivica Plavec, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Poligon projekt d.o.o. Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh, APE d.o.o. Snježana Turalija, izvršna direktorica, Hrvatski savjet za zelenu gradnju Lovro Bauer, dipl.ing.arh., Hrvatski savjet za zelenu gradnju Hrvoje Kvasnička, predsjednik, Hrvatski savjet za zelenu gradnju |
| 14:30 – 15:15 | Pauza za ručak | |
| 15:15 – 16:30 | III. Panel AMBIJENTALNA VRIJEDNOST DESTINACIJE –moderator: Dr.sc. Ivo Kunst Multidisciplinarni panel Panel diskusija |
Prezentacija: AMBIJENTALNA VRIJEDNOST DESTINACIJE: Primjer grada Zagreba Dr.sc. Sanda Čorak – ravnateljica, Institut za turizam Dr.sc. Siniša Horak, Institut za turizam Prezentacija Amelia Tomašević – direktorica, Turistička zajednica grada Zagreba Dr.sc. Feđa Vukić, Studij dizajna pri AF-u Azra Suljić, dipl.ing.arh.Ask Atelier Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam, Hrvatska gospodarska komora Predstavnik Hrvatske gospodarske komore Kristian Šustar, HUP Zagreb Robert Križnjak, dip.ing. arh, Arhitektonski studio Križnjak |
| 16: 30 – 17:00 | Dodjela ARTUR nagrade, zatvaranje | Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Anka Mrak Taritaš, Ministrica, Ministarstvo turizma, Ratomir Ivčić, zamjenik Ministra |
| IZLOŽBE I PREDSTAVLJANJA – DVORANA UVERTIRA | ||
| URBANIZAM OTOKA Urbanistički planovi u sklopu Programa etno eko-sela na otocima Hvaru i Braču, APE d.o.o. Planirano talijansko naselje Ubli, 30-tih godina 20.stoljeća, Azra Suljić, ASK Atelijer |
||
| IZLOŽBA NEDOVRŠENE MODERNIZACIJE, Segment turizam Voditelji projekta i kustosi izložbe: Maroje Mrduljaš i Vladimir Kulić Projekt Udruženja hrvatskih arhitekata u sklopu europskog projekta Kultura 2007-2013 |
||
| „INTERIJER I DESTINACIJA“ Sekcija za interijer DAZ-a Robert Križnjak i Martina Križnjak, dipl.ing.arh., voditelji sekcije za interijer |
||
Prijavnicu za sudjelovanje na Konferenciji možete naći OVDJE
a mžete ih preuzeti i putem sustava Entrio sustava.
Više informacija o projektu pročitajte na www.artur.d-a-z.hr
